– Hrvatska nije, a niti može postati hotspot – rezolutan je danas bio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović govoreći o migrantima koje zapadne zemlje šalju zrakoplovima u Hrvatsku, sukladno Dublinskom sporazumu. Njemačka je ove godine Hrvatskoj najavila povratak 1519 tražitelja međunarodne zaštite, vratila je 401., a do kraja godina najavljena su još 182. Radi se o ekonomskim migrantima koji, dodao je, pokušavaju izbjeći pozitivne propise EU kako bi dospjeli do željene zemlje, često uz pomoć krijumčara. Pravo na azil često se zloupotrebljava. Samo ove godine policija je uhitila 300 kriminalaca koji migrantima naplaćuju i po nekoliko tisuća eura za prijevoz.
Od početka migrantske krize u Hrvatsku se vratilo 3500 osoba, a u ovoj godini je 6958 osoba vraćeno iz Hrvatske kroz sustav readmisija sa susjednim državama. Uredba Dublin III, prema kojoj je za tražitelja azila nadležna država članica Europske unije u kojoj je ta osoba prvi put stupila na tlo Europske unije i gdje je prvi put bila registrirana, u provedbi nailazi na brojne probleme u zemljama članicama EU. Doživjela je neuspjeh početkom migrantske krize 2015. i od tada se na razini Europske unije razgovara o tome kako se postaviti prema pitanju ilegalnih migracija i kako riješiti pitanje tražitelja međunarodne zaštite.
– Njihova struktura se promijenila. Teško da možemo govoriti o onom klasičnom statusu izbjeglica, a više o ekonomskim migrantima – kazao je Božinović i dodao da za velik broj migranata Hrvatska nije bila prva zemlja EU u koju su ušli, već su to najčešće bile Grčka, Bugarska i Rumunjska. Hrvatska je ove godine smanjila broj nezakonitih prelazaka za gotovo 60 posto u odnosu na prošlu godinu. No, pritisak je velik. U Hrvatskoj je danas boravilo oko 650 migranata. Do kraja ove godine najavljen je, prema uredbi, dolazak 182 migranta, a do lipnja iduće godine još 334, bilo komercijalnim ili čarter letovima. U praksi obično se deportira samo trećina. Premijer Andrej Plenković potvrdio je da se takvi letovi odvijaju već dulje vrijeme i u njima nema ničeg neuobičajenog. Svi podaci o njima objavljeni su na MUP-ovim stranicama. – Hrvatska nije zemlja prvog dolaska, to je sigurno. Ako netko dođe do Hrvatske, to znači da ga vlasti u drugim zemljama nisu registrirale – rekao je Plenković. Stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila smatra da je politika Europske unije o migracijama loša.
– Povrat migranata zrakoplovima je uobičajen. Kako je potpisano, tako se i provodi. Nije samo Hrvatska u toj situaciji, u njoj su sve države koje su prve na ulazu u EU, od Rumunjske i Bugarske do Grčke, Italije i dijelom Španjolske. Takav sustav nije pravedan i pošten. Ako smo jedinstveni europski, gospodarski i sigurnosni prostor, onda bi taj teret trebalo podijeliti i u osiguranju granice, i u zbrinjavanju migranata, to više što Bruxselles podržava ilegalne ulaske. Kako? Oni koji žele ući u EU, ako nemaju papire, neće moći proći preko legalnog prijelaza, ali ako odu li stotinjak metara dalje, mogu zakoračiti u Hrvatsku a nemate alate da to spriječite. Kad uđu u Hrvatsku, zatražit će azil i dobiti beneficije kao tražitelji azila, od smještaja do hrane. Odmorit će se i otići dalje – kaže Cvrtila. Hrvatska je, dodaje, primjer države koja potvrđuje da se legalnim, selektivnim i kontroliranim migracijama mogu nadomjestiti eventualne potrebe za radnom snagom.
– Imate u Hrvatskoj 200.000 ljudi koji su platili karte, vize i druge troškove, imaju dokumente, rade, privređuju i plaćaju poreze. Oni pak koji bježe od rata, koji nisu ekonomski migranti, na raspolaganju imaju granične prijelaze na kojima se mogu prijaviti pa će država preuzeti brigu o njima. Ako svatko može prijeći granicu gdje hoće, čemu onda granice? – ističe Cvrtila i dodaje da migranti koje zapadne zemlja vrate nisu zarobljenici ili zatvorenici.
Kako je danas pojasnio ministar Božinović, migrantima koje neka zemlja vrati u Hrvatsku daje se mogućnost prijave u prihvatni centar Porin. Imaju punu slobodu kretanja i to je obično jedini kontakt koji imaju s državnim institucijama. Šef Uprave za granicu Zoran Ničeno ističe da neki više puta pokušavaju prijeći granicu. Osobe za koje se procijeni da bi mogle ugroziti javnu ili nacionalnu sigurnost, smještaju se u Ježevo do dovršetka postupka o azilu, a u pravilu se takvi zahtjevi za azil odbijaju i osobe deportiraju iz Hrvatske.
Novi pakt 2026.
Jednim od letova s münchenskog aerodroma u Zagreb je ovog mjeseca vraćeno 15 državljana Sirije, Afganistana, Turske, Jordana i Irana. Let, piše DW, nije bio tajan, kao ni slični letovi za Rumunjsku, Gruziju, Albaniju, Moldaviju, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Kosovo. Ljetos je iz Stuttgarta u Hrvatsku vraćena i osoba protiv koje je u Bavarskoj bio pokrenut istražni postupak zbog sumnje u ekstremističko djelovanje. Italija se, navodi DW, generalno protivi prihvatu osoba deportiranih iz Njemačke, a tako će biti do stupanja na snagu novog Pakta EU-a o migracijama i azilu 2026., od kojeg poboljšanja očekuje i Hrvatska jer će se izbjeći ovakve situacije. Članice će, naime, dobiti mogućnost da po ubrzanoj proceduri riješe pitanje statusa međunarodne zaštite. I u Europskom migracijskom programu Europske komisije navodi se da tzv. Dublinski sustav ne funkcionira kako bi trebalo. U Centru za mirovne studije kažu da im se javlja sve više kronično i teško bolesnih migranata koji su vraćeni u Hrvatsku. Da je Hrvatska tranzitna zemlja pokazuje podatak da je 97 posto tražitelja međunarodne zaštite u 2023. odlučilo nastaviti put u druge europske države. Lani je azil odobren za pedesetak osoba.
GALERIJA Jeste li znali da Hrvatska ima svoj 'Kineski zid'? Prolazi kroz cijeli poluotok, visok je do devet metara
"Hrvatska neće biti hotspot za migrante " Neće, no Eldorado. Obećana zemlja!