Studenti troše 1937 kn na mjesec, najviše novca dobiju od roditelja

Studij upisuju najčešće sa 18 ili 19 godina, i to uglavnom poslije završene gimnazije. Ima više žena nego muškaraca i najčešće su djeca inženjera i tehničara te majki zaposlenih u uslužnim i trgovačkim zanimanjima. Najveći broj, njih 45 posto, živi kod kuće s roditeljima, u prosjeku po mjesecu imaju 1937 kuna, od čega 227 kuna putem stipendija, a čak 1599 kuna iz privatnih izvora, najčešće od obitelji.

Ranjive skupine

Opis je to prosječnoga hrvatskog studenta prema podacima Eurostudenta – međunarodnoga istraživanja koje se provodi svake tri do četiri godine o socijalnoj i ekonomskoj slici studentskog života, a u kojem je Hrvatska prošle godine sudjelovala prvi put. On je dao uvid kako žive studenti, koliko troše i što je važno za detektiranje "ranjivih skupina". Istraživanje u kojem je ispitano više od 4500 studenata pokazalo je da se gotovo polovica studentskih troškova u Hrvatskoj odnosi na smještaj, i to malo manje od 4000 kuna, te na hranu, odjeću i potrepštine, oko 3700 kuna (sve po semestru). Slijede školarine, a na društvene aktivnosti, prijevoz i komunikacije prosječan student na mjesec potroši oko 1000 kuna.

>> Koliko troše studenti, gdje žive, što žele...

Prema dobivenim rezultatima, studenti koji najviše troše oni su koji imaju djecu. Takvih je šest posto. Oni po semestru potroše 32 tisuće kuna. Svakako je zanimljiv subjektivan osjećaj studenata o "debljini njihova novčanika". Čak 36 posto studenata smatra da su im sredstva koja imaju dovoljna za život, a njih 40 posto s druge strane misli da im treba više novca. Isto ih toliko društveni položaj svoje obitelji ocjenjuje "visokim". Glavni su "financijeri" roditelji, po čemu se Hrvatska svrstala u skupine zemalja poput Portugala, Irske i Turske, gdje je obitelj također osnovni izvor prihoda. U svim tim zemljama roditelji više od 70 posto studenata financiraju sve njihove troškove, a primjerice, u Švedskoj, Finskoj i Nizozemskoj situacija je posve drukčija. U tim zemljama roditelji financiraju samo 13 do 19 posto studenata.

Najviše roditelja hrvatskih studenata ima završenu četverogodišnju srednju školu, a visoko obrazovanje ima 30 posto majki i 35 posto očeva. Samo 10 posto majki i šest posto očeva ima samo osnovnu školu. Zanimljivo je i da velika većina na studij ode odmah nakon srednje škole, a samo ih se sedam posto na fakultet upisuje s više od 21 godinu.

Istraživanje je pokazalo i da hrvatski studenti prate europske trendove pa većinu studentskog tijela čine žene. Rodni stereotipi potvrdili su se i pri odabiru studija. Tako 68 posto studenata tehničkih znanosti čine muškarci, a studentice su brojnije u svim ostalim područjima. Trendove prate i kad je posrijedi radno iskustvo prije upisa na fakultet. Gotovo svaki drugi student radio je prije dobivanja indeksa, a slična je situacija i u Švedskoj, Finskoj, Španjolskoj.

U istraživanju su ispitanici odgovarali i na pitanja vezana uz teškoće koje ih ometaju tijekom njihova studija. Prema rezultatima, njih 16 posto odgovorilo je da ih muče kronične bolesti, a njih 26 posto reklo je da ima psihičke poremećaje.

Uče 30 sati u tjednu

Tjelesni invaliditet ima pet posto ispitanika. Najviše studenata s teškoćama studira na humanističkim fakultetima. Zabrinjava podatak kako se čak 43 posto studenata izjasnilo da se na njihovu studiju uopće ne vodi računa o njihovim problemima.

Istraživanje je pokazalo i da većina studenata uči više od 30 sati u tjednu, da ih 13 posto uz studij i radi, i to do 15 sati tijekom tjedna, 28 posto ih prima stipendiju, u prosjeku od 807 kuna na mjesec.