Hrvatska je u skupini zemalja na koju terorizam uopće ne utječe, piše u dokumentu Globalni indeks terorizma (GTI) koju svake godine izdaje Institut za ekonomiju i mir i koji na vrlo dobar način pokazuje dijelove svijeta koji najviše strahuju od terorizma. Podaci u ovogodišnjoj studiji odnose se na razdoblje do 2019. godine, a indeks utjecaja terorizma za Hrvatsku od 2018. iznosi 0,0. Tek će se sljedeće godine saznati je li napad na zgradu Vlade koji je u listopadu zaprepastio hrvatsku javnost, a za koji je hrvatski premijer Andrej Plenković rekao da ima elemente terorizma, promijenio status Hrvatske u ovom izvješću.
Okrutne skupine
Terorizam najviše utječe na građane triju zemalja: Afganistana, Iraka i Nigerije. Terorističke su grupe vrlo snažne u ove tri države i mijenjaju svakodnevicu svih građana koji su svjesni da postoji šansa da ih nasumično na ulici rani ili ubije autobomba ili naoružani terorist. Posebno je teška situacija u Afganistanu (s indeksom 9,5) u kojem je 2019. ubijeno ukupno čak 41% svih žrtava terorističkih napada u svijetu. Druga je zemlja na ovoj listi Nigerija s 9%. U ratu u Afganistanu koji traje desetljećima talibani i vlada pokušavaju dogovoriti mir, a Amerikanci su najavili povlačenje polovice svojih vojnika do 15. siječnja. Oko 2500 vojnika trebalo bi ostati nakon tog datuma. Zbog toga je odlazeći američki predsjednik Donald Trump doživio i kritike i pohvale, kako od kojih analitičara i medija. Talibani su odgovorni za najveći broj žrtava terorističkih napada na svijetu.
Izvješće GTI ističe da su, uz njih, nigerijski Boko Haram, Islamska država i Al-Shabab, koji sije strah na istoku Afrike, najsmrtonosnije terorističke grupe na svijetu. Odgovorne su za smrt 55% od ukupnog broja žrtava terorizma u svijetu. Najsmrtonosniji je 2019. bio travanjski bombaški napad na tri crkve u Šri Lanki, u kojem je stradalo čak 266 ljudi. Odgovornost je preuzela Islamska država.
VIDEO Pogledajte snimku napada na Markovom trgu netom nakon pucnjave. Napadač na Facebooku objavio: "Dosta je bilo prevara i bezobzirnog gaženja ljudskih vrijednosti bez odgovornosti."
U izvješću se spominju i dobre vijesti: ukupan broj smrti od terorizma pada već petu godinu uzastopno nakon vrhunca 2014. kada je Islamska država prije akcije međunarodne koalicije bila u usponu. Prošle je godine broj ubijenih u terorističkim napadima pao za nešto manje od 14 tisuća, odnosno 16%. Broj ubijenih pada i u Afganistanu, a u Nigeriji je prošle godine bilo 83 posto manje žrtava nego 2014. godine. Pogonsko je gorivo za terorizam – rat. Čak 96% žrtava u svijetu bilo je u onim državama u kojima se već odvija neki sukob. Najpogođenija je regija južna Azija, i to unatoč smanjenju broja žrtava u Afganistanu, Pakistanu i Indiji.
Jedan od zabilježenih fenomena jest i porast radikalno desničarskog terorizma na Zapadu koji je, piše u izvješću, smrtonosniji od radikalno ljevičarskog, ali manje smrtonosan od islamističkih napada izvedenih na Zapadu. Isto tako, u posljednjih pola stoljeća čak je 60% počinitelja najsmrtonosnijih napada djelovalo samostalno, odnosno nisu bili uključeni u neku radikalnu skupinu. Izvješće opisuje da je nasilje i sve prihvaćenije u javnosti, posebno u polariziranim Sjedinjenim Državama, što dokazuju rezultatima anketa.
Turska i SAD nesigurni
Među zemljama čiji rezultati mogu iznenaditi, u kojima je utjecaj koji terorizam ima velik, jesu Turska, koja je 18. najpogođenija na svijetu, te SAD (indeks 5,3), koji je 28. država na toj ljestvici. S druge strane, Izrael je tek 40. po redu, a Kina 53. Bosna i Hercegovina (indeks 0,7), Hrvatskoj susjedna država, nalazi se tek na 95. mjestu, a Srbija (indeks 0,06) 126. je po redu.
Hrvatska se nalazi u skupini zemalja na koje terorizam uopće ne utječe, uz primjerice Ujedinjene Arapske Emirate, Sloveniju, Rumunjsku, Kosovo i Sjevernu Koreju. U listopadu je u napadu na Markovu trgu 22-godišnji počinitelj pokušao ubiti nekoliko policajaca automatskom puškom. Kasnije je počinio samoubojstvo. Premijer Plenković odmah je rekao da je napad imao elemente terorizma, a na nedavnoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost predsjednik Zoran Milanović usuglasio se s tom ocjenom. Taj bi napad mogao utjecati na hrvatski indeks u izvješću GTI-ja sljedeće godine. Najteži je teroristički napad u Hrvatskoj bio u listopadu 1995. godine kada su islamisti autobombom napali policijsku postaju u Rijeci. Ozlijeđeno je 29 ljudi, a poginuo je samo napadač.
CTI se objavljuje posljednjih 20 godina, a Hrvatska je očekivano bila među najsigurnijim zemljama, a od 2018. joj indeks iznosi 0,0.
Nije vezano za članak, pitanje adminu. Da li su avatari sa četničkim znakovljem dopušteni na portalu? Imaš barem 6 koje ne blokiraš. A ako je rečem da srbalja zapravo nema jer su to turci ondak je problem pa me blokiralo na 7 dana. A ako rečem da je gen. Slobodan Praljak žrtva blokira me na 2 godne. Pušti da se izražavam kako znam, nemo sad jope o školi...uh.