Sedam posto odrasle populacije u Hrvatskoj nalazi se pod blokadom zbog više od 2,4 milijarde eura glavnice duga koji nisu vratili bankama, telekomima, raznim komunalnim tvrtkama, državi i privatnim osobama. Eurofound, agencija EU za poboljšanje životnih i radnih uvjeta iz Dublina, navodi kako je u EU prezadužena približno svaka peta osoba, s time da je najnepovoljnije stanje u Grčkoj gdje od osobne prezaduženosti trpi više od dvije trećine građana.
Premda nisu pod blokadom, isto je istraživanje pokazalo da od prezaduženosti trpi gotovo polovica ispitanika iz Hrvatske, zbog čega je Europska komisija odlučila pokrenuti neke projekte za sprečavanje prezaduženosti u Hrvatskoj. Nositelj jednog od njih je i splitski Ekonomski fakultet koji u suradnji s kolegama na zagrebačkoj ekonomiji naglasak stavlja na edukaciju mladih ljudi te zaposlenih u centrima za socijalni rad.
VEZANI ČLANCI:
Voditelj projekta Predrag Bejaković ističe da je prevelika osobna prezaduženost stanovništva jedna od znatnih odrednica socijalne isključenosti. Prezaduženost može dovesti do socijalne isključenosti, beskućništva, razaranja obitelji i suicida. Prezadužene osobe često su osuđene na vrlo slabu kvalitetu života i postaju dugotrajni korisnici u sustavu socijalne skrbi. Niz je istraživanja pokazalo da postoji jasna povezanost između nemogućnosti vraćanja duga i nepovoljnih posljedica na psihološku stabilnost osobe.
Jedna studija u Finskoj pokazala je da više od 70% posto prezaduženih pati od mentalnih teškoća, što je tri puta više u odnosu na ukupno finsko stanovništvo. Svaka treća osoba razmišljala je o samoubojstvu, dok je to na razini ukupnog stanovništva zabilježeno tek kod 3% ispitanika. Istraživanja u Švedskoj nedvojbeno su pokazala kako su prezaduženi bili lošeg zdravlja, posebice u pogledu mentalnog zdravlja, vitalnosti, socijalnog i tjelesnog funkcioniranja, a mnogo su više od cjelokupne populacije trpjeli od tjelesnih bolova.
Rezultati dobiveni o stalnom umoru (odnosno iscrpljenosti), ciničnom nepovjerenju i osjećanju ljutnje posebice su zanimljivi jer je potvrđen njihov neposredni utjecaj na znatno povećanje rizika od srčanih bolesti. Stalni umor očituje se u nedostatku energije te pojačanoj iritiranosti i demoraliziranosti. Cinično nepovjerenje odražava nepostojanje povjerenja u druge ljude, a prate ga ljutnja i sumnja. Osjećaj ljutnje često je praćen zatvaranjem pojedinca i njegovim nekomuniciranjem s okolinom.
U cjelini u odnosu na opću populaciju, prezadužene osobe imaju znatno višu razinu ciničnog nepovjerenja i osjećaja ljutnje te čak tri puta višu razinu osjećaja iscrpljenosti, navode autori projekta. U odnosu na cjelokupno stanovništvo, kod prezaduženih osoba također su se znatno učestalije javljale i druge bolesti, poput raka, dijabetesa, gastritisa, želučanog čira, upala bubrega i jetre, alergija, mentalnih problema i glavobolja.
VIDEO Požar u Osijeku