Suci imaju rok od 45 dana za objavu presude

Na hrvatskim sudovima trenutačno se nakupilo čak 95.000 neriješenih parničnih predmeta starijih od tri godine. Samo je na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu izbrojeno 6000 predmeta starijih od osam godina u kojima se pune tri godine nije poduzela ni jedna jedina radnja. Da bi dokinuo ovako porazne rezultate sudskih postupaka u predmetima koji su građanima od životne važnosti (utjerivanje dugova, međe, podjela imovine, ometanje posjeda...) i koji čine polovicu svih sudskih postupaka, ministar pravosuđa Orsat Miljenić predložio je Vladi izmjene Zakona o parničnom postupku (ZPP).

Krupne promjene

Riječ je o krupnim promjenama koje bi trebale ubrzati sudski postupak i onemogućiti da se parniči 15 ili 20 godina. Poanta je u koncentraciji postupka, što znači da će se on ubuduće sastojati od tužbe, odgovora na tužbu, pripremnog ročišta, odnosno od prethodnog postupka i glavne rasprave. Kada se podnese tužba, ona se mora valjano argumentirati. Tužena strana treba dostaviti odgovor na tužbu i iznijeti svoje argumente. Potom se saziva pripremno ročište na kojem se definira sam spor te utvrđuje koji će se dokazi izvesti i tko će se saslušati u svojstvu svjedoka. Nakon što je prethodni postupak dovršen, stranke više ne mogu predlagati ili izvoditi nove dokaze. Jedina je iznimka ako bez svoje krivnje ranije za njih nisu znale. Kada je sve definirano, slijedi glavna rasprava na kojoj se izvode ranije dogovorene dokazne radnje.

Na posljednjem ročištu sudac mora navesti datum objave presude, a rok mu je maksimalno 45 dana. Na datum određen unutar roka od mjesec i pol stranke trebaju doći na sud da bi im se objavila i uručila pismena presuda. Ako se nisu pojavile, ipak se smatra da su primile presudu i teče im rok od 15 dana za žalbu.

Bitna novost je da viši sud može samo jednom ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet na ponovno suđenje. Ako to učini drugi put, onda je dužan sam provesti dokazne radnje koje osporava i donijeti presudu. Nova su pravila i u vezi s dostavom. Za odvjetnike i trgovačke sudove dostava će ići mailom, umjesto poštom. Izravna ušteda na tome iznosit će nekoliko milijuna kuna. Ovakvim izmjenama ZPP-a nisu zadovoljni ni suci ni odvjetnici. Udruga hrvatskih sudaca ima niz primjedbi, a jedna od njih je da drugostupanjski sudovi nemaju fizičkog prostora da bi mogli provoditi rasprave i izvoditi dokaze.

Više kontrola

Mijenja se i Zakon o sudovima i bitno povećava odgovornost predsjednika suda, ali i uvodi više kontrola, jača pravosudna inspekcija... Predsjednik velikog suda moći će kao pomoć zaposliti tajnika i ravnatelja suda. Predsjedniku suda u nadležnost se daje pravo na suđenje u razumnom roku. Zakinuti građani neće se više žaliti višem sudu, nego predsjedniku. On će morati ukloniti razloge za zastoj te stranku obavijestiti kada će dobiti pravorijek. Ako suci ne riješe predmet u roku koji im odredi, bit će pozvani na odgovornost. Zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku država godišnje isplaćuje 30 milijuna kuna, a ove će godine isplatiti 40 milijuna.