Sucima veće plaće, osnovica im raste za šest posto

Opći trend povećanja plaća uskoro bi trebao zahvatiti i hrvatsko pravosuđe. Resorno je ministarstvo, naime, u javno savjetovanje pustilo prijedlog procjene učinaka izmjene Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika kojim je, među ostalim, predviđeno i povećanje osnovice za izračun njihovih plaća za šest posto. Predviđa se i povećanje koeficijenata sucima općinskih sudova, koji će se u plaćama izjednačiti s onima na upravnim i trgovačkim sudovima.

Razlika u koeficijentima

U obrazloženju prijedloga Ministarstvo podsjeća da je ta osnovica utvrđena zakonom iz 2009., kada je iznosila 4873,83 kune. Četiri godine kasnije posebnom je odlukom Vlade smanjena za tri posto, a godinu kasnije zakonskim izmjenama za dodatnih šest posto. Osnovica za izračun sudačkih plaća trenutačno tako iznosi 4443,99 kuna, a po planu Ministarstva pravosuđa trebala bi porasti na 4710,63 kune.

Na rast plaća suci i državni odvjetnici mogu računati od početka 2019., od kada na snagu stupa i nova mreža sudova. Radi se prije svega o spajanju općinskih i prekršajnih sudova i jačanju stalnih službi izvan sjedišta sudova, zbog čega je u fokus još jednom došla postojeća razlika između plaća na općinskim s jedne i trgovačkim i upravnim sudovima s druge strane, na nelogičnost koje godinama upozoravaju iz Udruge sudaca, ali i s Vrhovnog suda RH.

Iako je i u jednom i u drugom slučaju riječ o sudovima koji sude u prvom stupnju, nakon reorganizacije pravosudnog sustava iz 2015. plaće općinskih i prekršajnih sudaca ostale su zamjetno niže. Koeficijenti sudaca na općinskim i prekršajnim sudovima sada iznose 3,11, a njihovih kolega na trgovačkim i upravnim sudovima 3,54, što znači da im je razlika u temeljnoj plaći gotovo dvije tisuće kuna. Kada je riječ o predsjednicima sudova, oni na općinskim i prekršajnim imaju koeficijent 3,54, a predsjednicima trgovačkih i upravnih sudova on iznosi 4,98.

– Takva razlika u koeficijentima jednostavno nije pravedna, jer su suci općinskih sudova prvostupanjski, jednako kao i suci trgovačkih i općinskih sudova, i jednostavno nema smisla da imaju manju plaću, posebno u trenutku kada čelnicima tih sudova raste odgovornost jer im se pripajaju i prekršajni. To nije ništa spektakularno, ali mislim da malo popravljamo diskrepanciju u sustavu za koju nema nikakve potrebe – objašnjava ministar Dražen Bošnjaković.

Što se tiče linearnog povećanja osnovice za sve pravosudne dužnosnike za šest posto, ministar upozorava da su plaće u javnim i državnim službama rasle, dok je osnovica sudaca godinama stagnirala ili čak padala.

– U tom smo sustavu otišli prenisko. Ako od sudaca već nešto tražimo, onda je red da im i nešto damo – kaže ministar i podsjeća da je prošle godine ukupan broj neriješenih predmeta na hrvatskim sudovima značajno smanjen, a isti trend nastavljen je i ove godine.

Sve manje sudaca

Sve to pratilo je, kaže Bošnjaković, i smanjenje broja sudaca. Navodi kako je u posljednje dvije godine broj sudaca pao gotovo za 100 jer na mjesto onih koji su otišli u mirovinu država nije imenovala druge.

Marin Mrčela, zamjenik predsjednika Udruge hrvatskih sudaca tvrdi, međutim, kako povećanje osnovice za izračun sudačkih plaća zapravo i nije povećanje, nego da država tek vraća sucima ono što im je uzela u vrijeme gospodarske stagnacije.

– To je onih šest posto koje je država lani pod pritiskom sindikata vratila javnim i državnim službama, ali ne i pravosuđu – upozorava Mrčela. Najavu izjednačavanja plaća na općinskim, trgovačkim i upravnim sudovima pozdravlja jer, kaže, nije logično da netko tko može izreći 12 godina zatvora ima manju plaću od suca u upravnim sporovima.