Europska komisija za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ) u svom se izvješću za 45 zemalja intenzivno bavi globalnim fenomenom feminizacije pravosuđa i “staklenim stropom”, odnosno nevidljivim preprekama na koje žene nailaze u sudstvu i tužiteljstvu, na hijerarhijski višim razinama i na čelnim pozicijama.
“Feminizacija sudskih dužnosti potvrđen je europski trend, premda nije tako izražen u ‘common law’ zemljama”, ističe CEPEJ, “kao ni u nekim istočnoeuropskim zemljama koje imaju visok postotak muškaraca u sudstvu.” Feminizacije nema u Armeniji, Azerbajdžanu, Irskoj, Malti, Norveškoj, Engleskoj s Walesom te u Škotskoj.
Nasuprot njima, u Hrvatskoj je pravosuđe jedno od najfeminiziranijih, a trendovi na koje CEPEJ upozorava kod nas su osobito izraženi jer je udio žena u hrvatskim sudovima i državnim odvjetništvima 15-ak postotnih poena veći od prosjeka anketiranih zemalja Vijeća Europe. Čak 70 posto sudskih i 68 posto državnoodvjetničkih dužnosti u rukama je žena, a na nižim je razinama njihov udio još izraženiji.
Kvaritelji prosjeka
Međutim, nerazmjeran je njihov udio na najvišim pravosudnim razinama te na čelnim pozicijama pravosudnih institucija. Tako su žene u Hrvatskoj zagospodarile i drugostupanjskim sudovima, gdje ih je čak 65 posto, ali samo ih je 14 posto na čelu tih sudova, dok ih je istodobno na istoj razini u državnim odvjetništvima 59 posto, a na čelnim pozicijama 57 posto. Uz Srbiju, koja ima isti udio žena među sucima, veći udio imaju samo Grčka (71%), Rumunjska (74%), Latvija (78%) i Slovenija (79%). Prosjek Vijeća Europe jest 53 posto. Premda 27 zemalja od 44 koje su dostavile podatke ima veći udio žena u ukupnom broju sudaca, prosjek “kvare” Azerbajdžan s 88 posto muškaraca, Armenija sa 75, Škotska 74, Maroko 73, Engleska 66, Irska 65, Island sa 62 posto muškaraca.
Samo Latvija i Češka imaju za koji postotni poen veći udio žena u nesudskom osoblju (86%) od njihova udjela u hrvatskim sudovima. Iako je prosječno više žena u sudovima, u samo šest zemalja ukupno je veći broj žena na čelu sudova: u Hrvatskoj (51%), Srbiji (54%), Mađarskoj (55%), Sloveniji (65%), Rumunjskoj (69%) i Latviji (70%). Čak 11 zemalja na čelu sudova drugog stupnja ima isključivo muškarce, a iako je na tim sudovima isti broj žena i muškaraca, samo je 29% predsjednica sudova. Na čelu je prvostupanjskih sudova 63% žena u Hrvatskoj, a više ih je samo u Sloveniji (67%), Rumunjskoj (68%) i Latviji (73%). Irska je jedina zemlja koja ima veći postotak predsjednica sudova (40%) nego sutkinja (35%).
>> Pogledajte kronologiju afere lažnih SMS-ova u kojoj su sudjelovali brojni poznati ljudi
Na najvišim tužiteljskim pozicijama osam zemalja u 2016. imalo je žene. Turska u drugom stupnju nema žena na poziciji tužitelja, a Azerbajdžan ih nema na najvišoj razini. Tužiteljstva sa 60 posto i više žena imaju: Cipar (81%), Estonija (71%), Danska (68%), Slovenija (68%), Škotska (66%), Španjolska, Izrael i Crna Gora (64%), Latvija (62%), Portugal (62%), Albanija, Malta i Nizozemska (61%), Andora, Mađarska i Švedska (60%).
Estonija ima više žena na čelu tužiteljstava (80%) nego što je njihov udio u ukupnom broju (71%), što je još slučaj u Rumunjskoj (53% i 52%) i Engleskoj (61% i 55%).
U 13 zemalja poduzimaju se neke mjere kako bi se osigurala ravnopravna rodna zastupljenost – u Armeniji, Austriji, BiH, Danskoj, Gruziji, Njemačkoj, Islandu, Crnoj Gori, Norveškoj, Srbiji, Španjolskoj, Engleskoj, Walesu i Škotskoj te u Izraelu. Osobito je zamjetna feminizacija u istočnoeuropskim zemljama, pa CEPEJ sugerira, pozivajući se i na neke studije, kako žene možda biraju stabilne profesije kao što su suci i notari, u odnosu na odvjetnike, dok muškarci češće biraju tužiteljstvo nego sudstvo.
Vrhovni: u većini muškarci
Feminizacija nije toliko izražena u drugim pravnim profesijama. U odvjetništvu je više muškaraca (59%), negdje prelaze i 70 posto (Austrija, Azerbajdžan, BiH, Moldavija, Crna Gora, Švedska, Švicarska i Maroko), više ih je među sudskim ovrhovoditeljima (57%), osobito u Armeniji (84%), Cipru (86%), Norveškoj (85%), Sloveniji (89%) i Maroku (87%). U nas je 63 posto muškaraca.
Žene su u većini među bilježnicima (54%), a više od 70 posto ih ima Armenija, Estonija, Gruzija, Litva, Moldavija, Portugal, Rusija i Slovačka. U Hrvatskoj ih je 64 posto.
U 29 zemalja udio žena među prvostupanjskim sucima je veći (u 20 zemalja je 60 posto i veći), ali samo je u osam zemalja njihov udio veći i na čelnim pozicijama. Prosjek je 57 posto žena. U Hrvatskoj je 73 posto žena, koliko i u Grčkoj, dok više imaju samo Latvija (81%) i Slovenija (82%). U Armeniji je 75 posto muškaraca, u Azerbajdžanu 88 posto.
Na sudovima drugog stupnja više je žena u 21 državi (u 12 ih je 60 posto i više), a u sedam zemalja je više žena na čelu sudova. Prosjek za anketirane zemlje jest 50-50. U Hrvatskoj je 65 posto žena, a više ih ima Mađarska (66%), BiH i Monako (67%), Luxemburg (68%), Grčka (72%), Rumunjska (74%), Srbija (75%), Slovenija (75%), Latvija (76%).
U vrhovnom sudu sedam zemalja je više žena (4 više od 60%), najviše ih ima Rumunjska (83%), a devet ih je imalo predsjednicu. Prosjek je 63 posto muškaraca na vrhovnom sudu.
>> Pogledajte što je Milijan Brkić izjavio nakon ispitivanja u DORH-u
Užas. Samo budala može misliti da je to nešto pozitivno. Hrvatska 70% sutkinja. Engleska 85% sudaca. Pa šta to govori o jednoj i o drugoj zemlji i o jednom i drugom pravosuđu?