Odluka Vrhovnog suda u slučaju Nade Čavlović Smiljanec, u kojoj se odbija zahtjev njezine obrane za izdvajanje snimki tajno snimljenih razgovora, za koje je obrana tvrdila da su nezakonit dokaz, jedna je od stvari na koje se USKOK poziva u žalbi na odluku optužnog vijeća u aferi Agram.
Sud je potkraj ožujka, na zahtjev obrana, kao nezakonit dokaz izdvojio snimke tajno snimljenih razgovora Milana Bandića i ostalih. Iako je riječ o snimkama koje su nastale temeljem valjanog naloga suca istrage zagrebačkog Županijskog suda, optužno vijeće smatralo je da dokaz nije zakonit jer nije dovoljno detaljno – obrazložen. Sud smatra da su nalozi obrazloženi na identičan način, da se ne konkretizira o kojim je kaznenim djelima riječ, koje su posebne mjere poduzete te na temelju čega je utvrđena konspirativnost u postupanjima počinitelja. Stavu suda USKOK proturječi smatrajući da su nalozi za tajno prisluškivanje valjano obrazloženi. Poziva se na odluku Vrhovnog suda u slučaju Čavlović Smiljanec, gdje je žalba obrane za izdvajanje tajnih snimki odbijena upravo uz navod da su nalozi suca istrage valjano i dostatno obrazloženi. Argumentirajući svoj stav, USKOK navodi i da sudac istrage može odbiti izdati nalog za tajnim praćenjem i prisluškivanjem ako smatra da nije utemeljen, a navode i da se na zagrebačkom Županijskom sudu od 2011. do 2014. to i dogodilo nekoliko puta.
Pozivaju se i na odluku Vrhovnog suda iz 2013. iz koje proizlazi da se u slučaju kada postoje osnove sumnje te kada se izvidi ne mogu provesti drugačije, a sudac izda nalog, to znači da se slaže s izdavanjem takvog naloga. Upozoravaju i da obrane nisu isticale da je riječ o nezakonitom dokazu u žalbama na rješenje o provođenju istrage i kod određivanja pritvora. Istaknuto je i da optužno vijeće nije problematiziralo zakonitost tajnih razgovora kada je prihvatilo nagodbu o priznanju krivnje između USKOK-a i optuženog Dragutina Kosića, koji je bio obuhvaćen istim činjeničnim i dokaznim supstratom optužnice kao i Bandić. Ukazano je i na odluku drugog optužnog vijeća istog suda u slučaju Čistoća, u kojem je sud zakonitim ocijenio tajne snimke, odbivši ih izdvojiti smatrajući ih zakonitim dokazom. Snimke su nastale temeljem istog naloga kao i one u Agramu.
>> Afera Agram: Dragutin Kosić priznao krivnju i osuđen po nagodbi na 10 mjeseci uvjetno
Čisti dokaz koliko je naše sudstvo i pravosudje selektivno! Kod druga Bandića su inkriminirajuće snimke izuzete iz postupka, a u nekim drugim takvim slučajevima normalan su dokaz na Sudu. Cirkus od sudstva i pravosudja. Rak rana Hrvatske