Sud: On nije pomagao ubojicama

Deset godina nakon likvidacije Ive Pukanića, novinara i vlasnika Nacionala, i Nike Franjića, koji su ubijeni paklenom napravom skrivenom u motociklu parkiranom u dvorištu Nacionala u listopadu 2008., srbijansko pravosuđe pravomoćno je okončalo taj postupak. Apelacijski sud u Beogradu priopćio je da je odbijena žalba tužiteljstva koje se žalilo nakon što je 2015. ukinuta osuđujuća presuda Milenku Kuzmanoviću, čime je on sada postao i pravomoćno slobodan.

Neposredni izvršitelj atentata

Kuzmanoviću se, zajedno sa Sretenom Jocićem i Željkom Milovanovićem, u srbijanskom dijelu suđenja za likvidaciju Pukanića i Franjića sudilo na Specijalnom sudu u Beogradu. Nepravomoćna presuda donesena je u travnju 2014. i njome je Jocić bio oslobođen optužbi zbog nedostatka dokaza, Milovanović je osuđen na maksimalnih 40 godina zatvora kao neposredni izvršitelj atentata, a Kuzmanović na pet godina zatvora zbog pomaganja počinitelju nakon počinjenja atentata. U to vrijeme on se branio sa slobode. Nakon presude, njegova je obrana uložila žalbu, a viši sud mu je presudu ukinuo. U ponovljenom postupku, Kuzmanović je oslobođen optužbi, a sada je ta odluka postala pravomoćna. Odluka je donesena na sjednici 31. svibnja, a u obrazloženju presude navodi se da “osnova za osuđujuću presudu može predstavljati samo takav niz činjenica, utvrđenih na osnovi izvedenih dokaza, koje su nesumnjivo utvrđene i čvrsto i logički povezane, tako da predstavljaju kompletnu i konačnu sliku kritičnog događaja i s punom sigurnošću upućuju na jedino mogući zaključak da je upravo okrivljenik počinio kazneno djelo koje je predmet optužbe, te da se izvedenim dokazima isključuje svaka druga mogućnost”.

Trebao srediti dokumente

Vezano uz to, beogradski sud zaključuje da se u konkretnom slučaju na osnovi izvedenih dokaza ne može nesumnjivo zaključiti i dokazati da je Kuzmanović počinio to za što ga se tereti. Viši sud u obrazloženju navodi da je stoga niži sud pravilno zaključio kada je Kuzmanovića oslobodio optužbi za pomaganje počiniteljima Pukanićeva i Franjićeva ubojstva. Prema optužnici, Kuzmanovića se teretilo da je Robertu Mataniću pomogao pri bijegu nakon likvidacije te da mu je trebao srediti lažne dokumente budući da je Mataniću tada bio zabranjen ulazak u Srbiju. Protiv Kuzmanovića se zbog pomaganja počinitelju nakon počinjenja djela vodila istraga i u Hrvatskoj, no kaznena je prijava odbačena zbog nedostatka dokaza. U hrvatskom dijelu suđenja na optuženičkoj klupi bili su Robert i Luka Matanić, Amir Mafalani, Slobodan Đurović i Bojan Gudurić, a Milovanoviću sudilo se u odsutnosti. Osuđeni su na ukupno oko 150 godina zatvora, a kuriozitet je da je Milovanović i u Zagrebu i u Beogradu osuđen na maksimalnih 40 godina zatvora, no izdržava samo jednu kaznu, i to u Srbiji.

U Utrinama došlo do pucnjave? 'Čula su se dva rafala'