OBJAVLJENE BROJKE

Sud u Splitu rekorder: Imaju više od 1000 predmeta koje vuku više od 10 godina

Foto: Miranda Cikotic/Pixsell
Sud u Splitu rekorder: Imaju više od 1000 predmeta koje vuku više od 10 godina
01.09.2020.
u 06:31
Najveći sudovi imaju i najviše složenih predmeta, osobito kaznenih, pa isključivo na broju riješenih predmeta ne treba temeljiti ocjene o odnosu sudaca i sudova prema radu.
Pogledaj originalni članak

Prema podacima koje je Ministarstvo pravosuđa objavilo o radu sudova od 2017. do 2019., na našim sudovima ima dobrih i loših trendova. Broj neriješenih predmeta na kraju 2019., 371.163, bio je za 13.000 veći nego godinu prije, ali to je još uvijek gotovo sto tisuća manje nego 2017. godine. Najveći udio u tim predmetima čini povećanje od 64.000 neriješenih predmeta (31%) na općinskim sudovima zbog stotinjak tisuća lani zaprimljenih predmeta jednostavnog stečaja potrošača, a i povećanog broja tužbi za “švicarce”.

Potrošački stečajevi su relativno jednostavni pa su suci i riješili veći broj predmeta nego prethodnih godina. Kako su lani i prekršajni sudovi (izuzev u Zagrebu i Splitu) pripojeni općinskima, statistika tih sudova nije usporediva po godinama.

Neriješeni predmeti

U tri godine ostali smo bez 76 sudaca pa smo ih na početku 2020. imali 1712. Dok je svaki rješavatelj (sudac i savjetnik) prije tri godine rješavao u prosjeku 281 predmet, lani ih je rješavao 232. Prosječno vrijeme rješavanja predmeta produljeno je za 26 dana, na 260. Udio predmeta starijih od 10 godina na kraju 2019. bio je 2,2%, odnosno 8176, dok ih je na početku 2017. bilo 15.373.

Od sudova izraziti problem s neriješenim predmetima ima Visoki upravni sud gdje su po sucu na kraju 2019. imali 262 neriješena predmeta, dok su ih 2017. imali 61. Po tom kriteriju još se izdvajaju Općinski građanski sud u Zagrebu s 268 neriješenih predmeta po rješavatelju iako su lani imali 11 sudaca manje nego 2018. Na tom sudu je i najviše, 2677, predmeta starijih od 10 godina ili 5,28% svih predmeta, te su s 318 (2018.) lani na 414 dana produljili vrijeme rješavanja predmeta.

Najdulje su predmet rješavali u Općinskom sudu u Splitu, 478 dana, 137 dana dulje nego 2017. te imaju i 1009 predmeta starijih od 10 godina (3,67%). S time da, iako očekivano, predmet najdulje rješavaju na Vrhovnom sudu, unatoč skraćenju za 93 dana, lani im je trebalo 558 dana. I Općinski radni sud u Zagrebu treba 456 dana, 121 dulje nego 2017., a ima i trend porasta neriješenih predmeta iako je lani bio blag. Čak 55 radnih sporova u Zagrebu rješava se dulje od 10 godina.

U Rijeci su lani u prosjeku 418 dana rješavali predmet, 101 dan dulje nego 2017. Imaju 245 predmeta starijih od 10 godina (iako 213 manje u tri godine), te 245 neriješenih predmeta po rješavatelju, s time da ih najviše ima Karlovac, 322 po sucu. I u Dubrovniku treba 456 dana za rješavanje predmeta iz općinske nadležnosti, 74 dana dulje nego 2018., a imaju i 264 (4%) barem 10 godina stara predmeta. Općinski sud u Zadru ima 282 predmeta starija od 10 godina, po čemu je treći u RH. I u Gospiću imaju 86 takvih predmeta, a u Crikvenici 145. Što se pozitivnih trendova tiče, u tri godine za 43% (4543) smanjen je broj predmeta starijih od 10 godina na općinskim sudovima, te 60% ili 2384 na županijskim sudovima, od čega 1392 u Zagrebu. I broj neriješenih predmeta u tri godine je na županijskim sudovima smanjen za 32% (17.735), 42% (22.333) na trgovačkim (53% na Visokom trgovačkom sudu), 30% na upravnim sudovima i 18% (3137) na Vrhovnom sudu.

Skraćeno je i vrijeme rješavanja predmeta na županijskim sudovima za 43 dana, pa je sada 140 dana, za 49 dana na trgovačkim sudovima (285 dana) i za 40 dana na upravnim sudovima. Od 15 županijskih sudova, najmanje riješenih predmeta po rješavatelju imao je ŽS u Zagrebu 185 (27 i 30 manje nego 2017. i 2018.), a najviše u Sisku 335 (80 i 62 više nego 2017.-2018.), dok su ostali relativno ujednačeni sa po 194 do 239 predmeta. Ostali imaju uglavnom mala godišnja odstupanja, a izdvajaju se ŽS u Bjelovaru gdje su lani riješili 56 predmeta manje po rješavatelju nego 2017., a u Zadru 27 više, zatim u Osijeku i Puli 42 i 28 više, a u Vukovaru 68 manje nego 2018.

Najveći sudovi imaju i najviše složenih predmeta, osobito kaznenih, pa isključivo na broju riješenih predmeta ne treba temeljiti ocjene o odnosu sudaca i sudova prema radu. U Splitu su 2017. bili na 181 predmetu po rješavatelju, dok su lani imali 195, iako su imali stvarno prisutna (bolovanja, posudbe...) četiri rješavatelja manje (u dvije godine ostali su bez šest sudaca, a imaju i savjetnika manje). U Osijeku su preklani bili na 162 predmeta, a lani na 204, u Rijeci lani na 213, a prethodne dvije godine na 197. Po vremenu potrebnom za rješavanje predmeta (DT), najmanje ga je potrebno ŽS-u u Puli, 87 dana, u Sisku 111 i u Karlovcu 112, a najviše vremena za predmet treba Rijeci, 181 dan, Dubrovniku 174 i Šibeniku 166. DT je od 2017. za sve županijske sudove smanjen od 183 na 140 dana, a tomu su najviše pridonijeli sudovi uz more.

Predmeti stariji od 10 godina

Najveće je skraćenje postigao sud u Puli 75 dana, 71 u Splitu, 67 u Velikoj Gorici, 65 u Dubrovniku i Vukovaru, 61 u Sisku, 54 u Šibeniku, 48 u Zadru... Od velikih sudova, sud u Zagrebu skratio je vrijeme rješavanja za 30 dana, u Rijeci za 13 (s tim da su preklani imali još 14 dana manje), dok je sud u Osijeku lani za 33 dana povećao svoj DT, i u tomu je bio iznimka, premašivši hrvatski prosjek za četiri dana. Osječki sud izdvaja se i po 70-postotnom povećanju zaprimljenih predmeta, od 5025 na 8537, dok iza njih lani slijede Bjelovar i Zadar s oko 14%, s time da je osam od 15 županijskih sudova lani zaprimilo manje predmeta. Osijek zbog toga ima i najlošiji omjer broja riješenih i zaprimljenih predmeta (CR) – 86.

Ispod sto još je lani bio jedino sud u Rijeci 96, dok su svi ostali sudovi rješavali više predmeta nego što su ih zaprimili. Najbolji omjer imali su sudovi u Karlovcu i Puli 117, Sisku 116, Splitu 114, Šibeniku 113... Predmeta starijih od 10 godina na početku 2017. bilo je 3961 ili 4,98% svih županijskih predmeta, a u 2020. ušli smo s 1577 ili 4,2%. ŽS u Osijeku jedini je u kojem je došlo do povećanja od 63 na 99 takvih predmeta. Više od njih imaju tri preostala najveća suda, u Rijeci 190, Splitu 216 i Zagrebu 598, gdje je i najveći udio od 6,29% u svim ostalim predmetima, ali su u apsolutnom iznosu napravili najveći pomak jer su na početku 2017. imali 1990 metuzalem predmeta.

Najmanje ih ima Slavonski Brod 7 (i najmanji postotni udio 0,63%), Bjelovar 19 (1,07%) i Dubrovnik 29 (1,97%), s time da i Varaždin s 48 predmeta ima udio od 1,66%. Upravni predmeti lani su u prosjeku rješavani 69 dana u Osijeku, gdje ih je riješeno i najmanje, 181 predmet po rješavatelju, dok su u Zagrebu rješavali 282 dana i 282 po rješavatelju. I na trgovačkim sudovima najbrže, 142 dana, rješavali su u Pazinu, ali i najmanje po rješavatelju, 162, a najdulje u Zagrebu 336 dana (182 po rješavatelju), dok su najviše rješavali u Bjelovaru 225 i Osijeku 201.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 19

NA
national678
07:20 01.09.2020.

Svima otkaz i zaposlit ljude kojima se radi a ne ovoj marvi sto ne radi

KO
Kokoiduhovi
07:39 01.09.2020.

Svako malo izvuče se i ova stara priča, dva se dana svi zgražamo...i opet slijedećih 50 godina sve isto. Tko je od sudaca razriješen, sankcioniran na neki način. Da, prigodno poneki ostane bez 10-ak posto plaće i maknu ga npr. s kaznenog na zemljišno knjižni odjel. To ga fakat uzdrma i natjera na marljiv rad. Kao predizborna obećanja; to se ne računa za istač...to je samo kukurijekanje od kojeg nula bodova

Avatar Point_of_view
Point_of_view
07:26 01.09.2020.

Na Vrhovnom sudu, unatoč skraćenju za 93 dana, lani im je trebalo 558 dana. Braća Mamić čekaju na pravomoćnu presudu već treću godinu.