Sikirevci, malo slavonsko selo istočno od Slavonskog Broda, nadaleko su poznati po umijeću izrade sunčane čipke – motiva, koje je dobilo status zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra. Tradicija izrade motiva sunčane čipke u Sikirevcima seže u 1928. godinu, iz koje je sačuvana pokrivka za krevet, ponjava, koju je izradila Franca Rakitić.
Uz najbolje čipke iz Europe
Članice udruge Sikirevački motivi njeguju umijeće ručne izrade sunčane čipke – motiva kao tradicijske vještine, jedne od najvažnijih sačuvanih u intaktnom obliku, koja se koristi za ukrašavanje narodnog ruha. Sikirevačka čipka danas stoji rame uz rame s najboljim europskim čipkama, a u zgradi općine Sikirevci uređena je posebna prostorija s izloženim primjercima ove predivne čipke.
– Ta čipka je podrijetlom iz Španjolske. Teško je reći na koji način je došla, o tome postoji više teorija, ali ovdje u Sikirevcima naišla je na plodno tlo kao nigdje drugdje u Slavoniji, pa i šire. Možemo sa sigurnošću reći da su Sikirevčani stvorili posebne, sikirevačke motive i da bi tu čipku trebalo zvati baš sikirevačkom čipkom – kaže etnolog Zvonimir Toldi.
U Hrvatskoj je sunčana čipka prepoznata već početkom 20. stoljeća, kada se preko austrougarskih tiskovina prenosila i aplicirala na nošnju i tekstil. Riječ je o vrsti čipke na iglu koja se izrađuje pomoću drvenih ramica. Motiv je lokalni naziv za sunčanu čipku, koji koriste stanovnici istočnog djela brodskog Posavlja. Budući da sunčana čipka djeluje kao zaseban segment, a ne kao niz koji se može proširivati i dodavati pri izradi, sama po sebi je izgledala kao motiv koji se potom ubacivao u nošnju. Pretpostavlja se kako je zato i ostao ustaljen naziv motiv. Za izradu motiva koriste izraz motivati, a žene koje se bave izradom motiva su motivalje.
U Sikirevcima vjeruju da je čipku u ovo selo donijela jedna mlada Sikirevčanka iz inozemstva.
– Ta mlada djevojka bila je jedinica, putovala je svijetom i u Beču je kupila modni časopis. Naše žene poznate su po tome da ih sve interesira i tako su probale, napravile su drvenu ramicu ili kalupić i krenule. Ispočetka su radile motiv bez rupice, a onda su neke počele raditi i rupice – kaže Ana Galović iz udruge Sikirevački motivi.
Članice i članovi sikirevačke udruge kontinuirano rade na očuvanju i promicanju sunčane čipke.
Samo u posljednja dva mjeseca promovirali su je na tri velika međunarodna festivala čipke, i to u Poljskoj, Francuskoj i Hrvatskoj (u Lepoglavi). Proteklog su vikenda, pak, u svom mjestu ugostili druge čipkarske udruge i pojedince, na petoj izložbi čipke. Uz sikirevačke motive, ove su godine posjetitelji mogli vidjeti lepoglavsku i pašku čipku, tršku jalbu, šupljanu i čipku na drot, dvije vrste čunčane čipke (rađene pomoću čunaka), posavsku keranu i necanu čipku, ali i čipku na batiće iz Francuske i Bugarske.
Vrijedne ruke čipkarica
– Nekada su motive sunčane čipke u Sikirevcima radile svega dvije-tri žene. Jedna od njih, baka Marica Živić, i mene je podučila tom umijeću. Volim raditi ručni rad i šlingu i zainteresirala sam se. Naš motiv sunčane čipke šiva se iglom i koncem. Ovisno o tome je mustra rijetka ili gusta, za izradu jednog motiva treba mi od sat i pol do dva i pol sata – dodaje Ana Galović. Uzorci sikirevačkog motiva izloženi su i ugrađeni u tradicionalno slavonsko ruho na brojnim izložbama. Time je pokazana sva ljepota sikirevačkog motiva kao predstavnika čipke iz Slavonije. Čipkarstvo brodskog Posavlja postaje cijenjeno širom Hrvatske i Europe, a Sikirevci svoju prepoznatljivost grade upravo na vrijednim rukama svojih čipkarica.
VIDEO Mama medvjedica i četiri medvjedića igrali se uz cestu kod Otočca: "U zadnji čas ih vidjeli krajičkom oka iz auta, pa u rikverc!"