Lista najtraženijih proizvoda na policama trgovačkih lanaca, koju čine mlijeko, sol, šećer, brašno, kvasac, ulje, riža, tjestenina, konzervirani proizvodi i toaletni papir, ovih je dana proširena i uskrsnom košaricom s neizostavnom šunkom, ribom, jajima, mladim lukom, rotkvicama, hrenom, salatom...
Procjene HGK su kako ćemo od Velikog četvrtka do Uskrsnog ponedjeljka potrošiti manje od lanjskih 1,4 milijardi kuna. No neke ćemo proizvode puno više platiti, poglavito šunku. Trgovci su se lani toliko opskrbili dimljenim i rolanim šunkama, lopaticama... da su se i tri tjedna nakon Uskrsa mučili da ih prodaju. A bile su jeftine.
Danas su pak police, čemu su kumovali i afrička svinjska kuga u Europi, koronavirus te poslovični manjak domaće sirovine, već na prvi pogled slabije popunjene, a za rolanu šunku u mrežici, primjerice, treba izdvojiti 34,88 kuna za kilogram, za dimljeni vrat 37,99, sječenu lopaticu 34,99, dimljeni but 42,99, dimljenu šunku 44,99, rolanu šunka bez kože 39,99 kn/kg...
U Loniji i “survival kit”
Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže kako je svježa sirovina za pripremu uskrsnog asortimana u siječnju i veljači, kad krene proizvodnje, bila puno skuplja nego u istom razdoblju lani. Maloprodajne su cijene šunki i sličnih proizvoda od svinjetine ovih dana i 35 do 40% više, kaže on. No ne bi ih trebalo manjkati. U Grupi Pivac su bez obzira na aktualnu situaciju s koronakrizom, zahvaljujući vrijednom i predanom radu zaposlenika,uspjeli održati puni kapacitet proizvodnje i realizirati sve narudžbe trgovačkih lanaca, kao i zadovoljiti potražnju kupaca u vlastitoj maloprodajnoj mreži, odgovaraju.
Uz svježu janjetinu i odojak najtraženiji proizvodi iz Pivčeva uskrsnog asortimana su rolana lopatica s kožom, šunka u mreži, pečena šunka, pečeni but i dimljeni vrat. Ribom za Veliki petak ovih su dana dobro popunjeni i trgovački lanci i ponovno otvorene ribarnice. Što se tiče mladog luka koji je visoko na listi prioriteta uskrsne košarice, njegova je cijena simbolična, od 2,99 do 5 kuna za vezicu. No kako su rijetki štandovi na tržnicama tek proradili, a virtualni se sporo prazne jer je najveći problem orgranizirati pravovremenu dostavu, mladog a bi luka kod nekih trgovaca moglo i uzmanjkati.
Zbog neizvjesnog otkupa neki su povrćari smanjili proizvodnju, neki nemaju dovoljno berača, a većina malih, neorganiziranih OPG-ovaca ne udovoljava standardima otkupa trgovačkih lanaca. Ipak, najveći bi gubitnici mogli biti proizvođači salate koji prote- klih dana nisu imali kamo s njome, a najosjet- ljivija je roba, doznajemo od predsjednika Zajednice udruga povrćara Vjekoslava Budanca.
Iz Lidla ističu kako se kod njih već pojačano kupuju jaja, šunka, svježa riba i meso, svježe voće i povrće (rotkvice, mladi luk), mliječni proizvodi, ručno rađeni kolači..., a naglasak je na proizvodima domaćeg podrijetla. Slično kažu i u Kauflandu te Konzumu gdje su u preduskrsnom periodu osigurali i dodatne količine artikala koji se tradicionalno vežu za Uskrs.
– Pozivamo sve kupce da budu savjesni i racionalni pri punjenju svojih uskrsnih košarica jer će na taj način omogućiti i drugim kupcima da obave kupnju – rekli su iz Konzuma. Dragan Munjiza, izvršni direktor kutinske Lonije, kaže kako jekod njih uskrsna košarica ista godinama, oko 1200 kuna, a kako građani ne bi izlazili više nego što moraju, preko online platforme Glovo na zagrebačkom su području organizirali dežurstva i pripremili “survival kit” ponudu za potrošače, dostavu novina i časopisa te uskrsnu ponudu!
U trgovini najmanji pad
Porezna uprava, koja je uspoređivala vrijednost fiskaliziranih računa u tjednu od 30. ožujka do 5. travnja 2020. u odnosu na prethodni tjedan (23. 3. – 29. 3.), objavila je kako je tvrtkama i poduzetnicima kojima je dopušten rad, promet u razdoblju karantene skočio oko 17% u odnosu na tjedan dana prije. U trgovini je u prvom tjednu travnja promet porastao s 1,22 mlrd. na 1,4 mlrd. kuna (15%), a kod svih djelatnosti s 1,55 mlrd. kuna na 1,8 milijardi. U istom tjednu prošle godine obveznici iz trgovačke branše imali su 2,3 mlrd. kuna izdanih fiskaliziranih računa, a sve djelatnosti 3,3 milijarde.
Na godišnjoj razini u promatranom tjednu trgovina bilježi smanjenje prodaje 38%, dok je za sve djelatnosti pad 44%. Najviše pada bilježi ugostiteljsko-turistički sektor – 91%, s tjedne razine od 287 milijuna kuna na svega 25 mil. kuna. Tjedan prije turizam i ugostiteljstvo imali su samo 19 mil. izdanih računa. Kad je riječ o trgovini, minusi su vezani za trgovce koji prodaju tekstil, odjeću, obuću, građevinske materijale i ostale kojima je zabranjen rad.
Inače, u razdoblju od 23. veljače do 5. travnja ukupni je promet bio 16,3 mlrd. kuna te je samo za 2,5 mlrd. kuna bio niži nego u istom razdoblju 2019. Pad je krenuo od sredine ožujka kad je uvedena karantena. U trgovini je tad pad bio najmanje izražen, samo 8%, odnosno vrijednost svih fiskaliziranih računa smanjena je s 13,1 na 12 mlrd. kuna u tih mjesec i pol dana, od čega se veći dio potroš- nje ipak odnosio na zadnji tjedan veljače i prva dva tjedna ožujka.
Potrošnja u razdoblju karantene slijeva se u maloprodajne dućane, drogerije, ljekarne, pekarnice, voćarne i kioske koji bi mogli biti glavni punitelji državnog proračuna idućih dana. Prema Vladinim uvjetima, poduzetnici čiji je promet pao do 20% nemaju poreznih olakšica, oni čiji prihodi padaju između 20 i 50% mogu računati na tromjesečnu odgodu u plaćanju poreznih obveza, dok sustavi čiji su prihodi pali više od 50% dobivaju oprost.
Inače, sindikati upozoravaju da neki poduzetnici mole poslovne partnere da odgode naplatu svojih faktura kako bi imali pad prihoda dovoljan za primitak državne potpore. Neki poduzetnici osnivaju nove tvrtke koje će preuzeti prihode kako bi dosadašnja tvrtka mogla primiti državnu potporu.