Sutkinja Žigante Živković: Žrtve nasilja nemaju povjerenja ni u prekršajne ni u kaznene sudove

Napredak je što smo počeli govoriti o primjeni Istanbulske konvencije u praksi, no svi resori koji se bave zaštitom od nasilja nad ženama I u obitelji imaju još puno posla, s naglaskom na jačanje međuresorne suradnje, rečeno je na skupu Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca I stručnjaka za djecu I mlade, s temom: što se promijenilo u praksi nakon ratifikacije Istanbulske konvencije.

Sutkinja Lana Peto Kujundžić dobrim je korakom ocijenila donošenje zakona o stambenom zbrinjavanju koji daje to pravo žrtvama, koje sustav mora osnažiti kako bi krenule dalje. Sutkinja Peto Kujundžić je rekla da se u praksi zapinje već na svijesti građana o tome što je nasilje nad ženama I djecom, te da, idemo li na osnaživanje te svijesti, nakon toga očekujemo niz kaznenih I prekršajnih prijava za koje trebamo biti spremni I imati snage obraditi ih.

- Svi govore da je prekršajna procedura brza, ali ako je naše društvo opredijeljeno protiv nasilja u obitelji, onda je jako dobro reći da je to kazneno djelo – kazala je Peto Kujundžić.

Sutkinja Prekršajnog suda Branka Žigante Živković priznaje je da su I prekršajni I kazneni sudovi podbacili jer žrtve nemaju povjerenja ni u jedan od ta dva sustava. Kad bi I jedni I drugi radili dobro, obiteljsko nasilje moglo bi se kažnjavati i u kaznenoj I u prekršajnoj domeni, kaže ona. Iznijela je podatke nekih zemalja prema kojima troškovi za jednu zlostavljanju ženu godišnje iznose 11 tisuća eura. Nasilje od svog partnera doživi oko 35% žena u svijetu. U Francuskoj godišnje 123 žene ubiju njihovi partneri, a 225 tisuća ih živi od njih teško nasilje. U Njemačkoj je to 357 ubijenih, a u Australiji 74 žene na godinu. 

Istanbulska konvencija stupila je na snagu 1. listopada prošle godine. Predviđa dovoljna broj skloništa I osiguravanje non-stop dostupne nacionalne SOS linije za žrtve. Hrvatska kreće prvo s edukacijom službi 112 za primanje tih poziva, dok nam nedostaje još 11 centara za žrtve seksualnog nasilja, jer KI predviđa jedan na 200 tisuća punoljetnih osoba, a zasad imamo samo jedan, navodi Anamaria Drožđan-Kranjčec iz Centra za seksualna prava Ženska soba. Revidiran je Protokol o postupanju u slučaju obiteljskog nasilja, koji inače postoji od 2005.

– Osnivaju se dvije nove službe, probacijski sustav I služba za zaštitu žrtava i svjedoka. Potonja bi na svakom sudu trebala pomagati svjedocima I žrtvama da znaju kako se zaštititi I postupati te im pruža svu psihosocijalnu pomoć – rekla je Tatjana Katkić Stanić, načelnica sektora Sentara za socijalnu skrb u Ministarstvu za socijalnu politiku.