Svake dvije ili tri godine na obvezni preventivni sistematski pregled

Preventivni sistematski pregledi prema dobnim skupinama trebali bi zaživjeti sljedeće godine, a njihov sadržaj, opseg i dinamiku provođenja po dobi i spolu definirat će radna skupina predvođena stručnjacima javnog zdravstva iz HZJZ-a, koja se prvi put sastaje danas. Ti će se pregledi odvijati uglavnom unutar primarne zdravstvene zaštite.

– Ideja je specijalističku konzilijarnu zaštitu većim dijelom izmjestiti iz bolnica prema primarnoj zdravstvenoj zaštiti. U početku će to jedino biti moguće suradnjom bolnica i domova zdravlja, znači vertikalnom integracijom, a kasnije će naglasak biti na domovima zdravlja. Nipošto nije tendencija dodatno angažirati privatnike, to odgovorno tvrdim – naglašava ministar zdravstva Vili Beroš.

Kako doznajemo, radni prijedlog je da žene i muškarci u dobi do 40 godina na preventivni sistematski idu svake tri godine, a oni iznad 40 svake dvije godine.

Spriječiti ponavljanje

Jedna od opcija je i da rokovi u kojima bi se pregledi trebali ponavljati umjesto svake dvije i tri godine budu svake tri, odnosno četiri godine.

Za žene do 40 godina predlaže se pregled liječnika opće medicine, laboratorijska dijagnostika: CRP, KKS, GUK, elektroliti (K, Na, CA, Cl, Mg, P), Fe, urea, kreatinin, bilirubin, trigliceridi, kolesterol, HDL-kolesterol, AST, ALT, GGT, alkalna fosfataza, urati, T4, TSH, pretraga urina, zatim tumorski markeri, UZV abdomena, EKG, UZV dojki, ginekološki te oftalmološki pregled.

Za žene starije od 40 godina u krvnoj slici bi se gledao još i LDL-kolesterol, a umjesto UZV-a dojki obavljala bi se mamografija.

Muškarci do 40 godina također bi trebali na pregled k liječniku opće medicine, svake tri godine kontrolirali bi krvnu sliku, napravili kompletnu urinarnu pretragu, tumorske markere, UZV abdomena, EKG i oftalmološki pregled, dok bi nakon četrdesete uza sve to svake dvije godine trebali napraviti i pregled i UZV prostate.

O tim i drugim prijedlozima raspravljat će radna skupina i na kraju donijeti konačan prijedlog dinamike i opsega preventivnih pregleda za pojedine kategorije. Kako bi primarna razina sustava zdravstvene zaštite trebala obuhvatiti glavninu ovog posla, izjednačit će se njihovi koeficijenti za plaću s onim bolničkih liječnika. No to nije sve što primarci očekuju.

– Ako će liječnici obiteljske medicine provoditi preventive sistematske preglede, nadamo se da će uslijediti administrativno rasterećenje naših ordinacija i uvođenje administratora kako bi obiteljski liječnici imali vremena za taj opseg posla. Također je pitanje što s pacijentima koji na sistematske preglede idu putem svojih dodatnih osiguranja ili ih šalje tvrtka u kojoj su zaposleni, jer u tom slučaju treba spriječiti nepotrebno ponavljanje pregleda – upozorava dr. Ines Balint, članica radne skupine koja će danas prvi put čuti što se točno predlaže na temu uvođenja preventivnih sistematskih pregleda.

Oportunistički skrining

Obiteljski liječnici napominju da dobar dio tih pregleda oni obavljaju u sklopu svog svakodnevnog rada, samo što ih ne zovu sistematskim pregledima. Preventiva je razvijena znanstvena disciplina i desetljećima se zna kome, što i kada treba preventivno raditi da bi to bilo smisleno i efikasno.

– Studenti imaju svoje preglede, ljudi na poslovima s posebnim uvjetima poput vozača, ronilaca, radnika na industrijskoj mehanizaciji itd. svake godine imaju obvezne preglede. U obiteljskoj medicini preventiva je osnova i primjenjujemo tzv. oportunistički skrining. To, primjerice, znači da, ako mi pacijent koji nije dugo dolazio dođe zbog križobolje, predložim da napravimo neke druge preglede, npr., mjerenje šećera, tlaka, masnoća, mamografiju... Ako je stariji od 50 godina, hemokult-test, probir na test kolona, dezintometriju... Imamo panele kroz koje pratimo kronično stanje pacijenta. Podaci HZZO-a kažu da prosječni pacijent k svom doktoru ide 13 puta, znači kronični i više, a pritom je sigurno već pet puta vadio krv pa onda nema potrebe ponovno je vaditi na obveznom sistematskom pregledu. Nadalje, što kad ja pacijentu na sistematskom zaključim da bi trebao oftalmologu, a lista čekanja za oftalmologa je osam mjeseci? Ili da pacijentica treba na UZV dojke, a na taj UZV pacijentice sa sumnjom na neku tvorbu čekaju mjesecima? Mi godinama tražimo da nas oslobode administriranja kako bismo mogli raditi s pacijentima i na preventivi, ali potrebno je i dijagnostiku učiniti dostupnom. Sudeći prema duljini liste čekanja, ona to baš i nije, bar ne u svim županijama – govori dr. Nataša Ban Toskić.

Preventiva je znatno učinkovitiji i jeftiniji oblik zdravstvene zaštite, a Hrvatska tu prilično loše stoji. Na pitanje hoće li se kažnjavati preskakanje preventivnih pregleda, ministar kaže da manje razmišljaju o penalizaciji, a više o stimuliranju građana.

– Treba poraditi na zdravstvenoj prosvijećenosti, od vrtića ukazivati na dobrobit preventive. Nisam za represiju, no svakom tko odbije preventivni pregled u karton bi valjalo staviti zapis o tome, jer odgovornost za zdravlje nije samo na liječnicima nego na svakom pojedincu – poručuje dr. Balint.