Svakog trećeg trogodišnjaka roditelj udari ili počupa jednom ili više puta tjedno, a četiri od pet roditelja na njih viče. Svaki peti roditelj udari i čupa svog šestogodišnjaka jednom ili više puta u tjedan dana, a svaki sedmi na taj način kažnjava jednogodišnje dijete. Tri od pet roditelja na jednogodišnjake viču. Na šestomjesečnu bebu u tjedan dana bar jednom se izviče svaki peti roditelj, dok svaki dvadeseti tako malo dijete katkad udari ili počupa.
Štetno za razvoj
– Trogodišnjaci dobivaju batine bez obzira na regije, obrazovanje ili financijski položaj obitelji. Kažnjavanju jednogodišnjaka pak skloniji su nižeobrazovani roditelji, oni s više djece i u ruralnim sredinama. To su odgovori koje su roditelji priznali anketarima, dakle ti su podaci podcijenjeni, odnosno ima i više toga – rekla je prof. dr. sc. Ninoslava Pećnik, voditeljica istraživanja \"Kako se roditelji i zajednica brinu o djeci najmlađe dobi u Hrvatskoj\". Riječ je o dosad najvećem istraživanju koje daje uvid kako roditelji djece u dobi do šest godina žive i vide roditeljstvo u suvremenoj Hrvatskoj, a za UNICEF ga je ispitivanjem 1700 roditelja proveo Ipsos Plus. Obuhvatilo je ključne teme za podizanje djece, od dojenja, podrške stručnjaka, do polaska u školu, dakle, govori o ranoj dobi, kada su društvena ulaganja u razvoj ljudskog potencijala najisplativija. S obzirom na činjenicu da batine dokazano štete razvoju djece, poražavajuće je što 12% hrvatskih roditelja misli da je tjelesno kažnjavanje potrebno za pravilan odgoj. Dva od tri roditelja izjasnila su se da bi se takvo kažnjavanje najbolje zaustavilo pomaganjem roditeljima oko problema, kako se zbog nezadovoljstva i iscrpljenosti ne bi iskaljivali na djeci.
Svaki drugi roditelj smatra da bi roditelje trebalo savjetovati kako odgajati djecu bez batina. Zna li se da čitanje s djecom potiče bliskost, razumijevanje osjećaja, prihvaćanje različitosti te potiče pamćenje, razmišljanje i govor, zapanjuje činjenica da nijednu slikovnicu nema oko 1700 jednogodišnjaka, 800 trogodišnjaka i 400 šestogodišnjaka! Svaki drugi roditelj gleda slikovnice sa svojim 6-mjesečnim djetetom, a četiri od pet mu svaki dan pjeva ili recitira, dok tri od četiri roditelja svaki dan jednogodišnjaku pjeva, recitira ili s njim pleše.
S trogodišnjim djetetom to čini svaki drugi roditelj, međutim, u tjednu koji je prethodio istraživanju, oko 2800 trogodišnjaka i 5600 predškolaca nije doživjelo da im roditelj pročita priču. Tim su aktivnostima manje skloni roditelji nižeg obrazovanja, slabijeg ekonomskog statusa, oni s više djece te Dalmatinci, kazuju podaci. Roditelje su u istraživanju pitali bi li, besplatno i uz diskreciju, potražili stručnu pomoć u odgoju. Sigurno bi 30%, a vjerojatno 48%. Rjeđe bi pomislili da im takvo što treba roditelji niskog socioekonomskog statusa, oni na selu i Slavonci.
Ugroženo zdravlje
Na anketu je odgovorilo i 128 roditelja djece s teškoćama u razvoju te 74 roditelja djece s neurorizicima i drugim bolestima.
– Pokazalo se da oni žive skuplje, češće su u situaciji da jedva spajaju kraj s krajem (34% njih), a stres i narušeno zdravlje su kod njih izraženiji. Nose veći financijski, psihološki i radni teret, što im zbog manjka potpore ugrožava zdravlje. Oni upozoravaju na veliki raskorak između službene retorike i prakse, odnosno stvarne društvene podrške roditeljstvu – ističe prof. dr. sc. Marta Ljubešić.