I Švedska gura EU udesno – Prema izlaznim anketama uspon ekstremne desnice

Na izborima za parlament u Kraljevini Švedskoj, ključnima za Europu i daljnja politička kretanja na Starom kontinentu, danas je najjača stranka s oko 26 posto glasova ostala Socijaldemokratska stranka premijera Stefana Löfvena, ali je to njezin najslabiji rezultat od 1908.

Prema izlaznim anketama, druga s 19,2 posto glasova je desničarska protueuropska stranka Švedski demokrati Jimmiea Åkessona (39), a treća je stranka Umjerenih konzervativaca čelnika Ulfa Kristerssona s 19 posto glasova. 
I u Švedskoj, koja je do 19. stoljeća bila jedna od najsiromašnijih zemalja, a sada je među prvih 20 u svijetu po dohotku po stanovniku i ima socijalnu državu koja je primjer svijetu, u porastu je konsenzus prema protueuropskoj i suverenističkoj stranci.

Pad vladajućih

No, na nekim izbornim mjestima došlo je do sučeljavanja desničara iz Pokreta nordijskog otpora koji su upali na izborna mjesta u Bodenu, Ludviku i Kungalvu. Prema listu Svenska Dagbladet predstavnici druge krajnje desničarske stranke Alternativa za Švedsku tvitovima su prekršili izbornu šutnju.


No, neminovni je uspjeh Švedskih demokrata, stranke osnovana 1988. (i s članovima neonacističkih pokreta) i koja je proživjela više promjena, neće moći sastaviti vladu, jer je s manje od šest posto glasova prije osam godina došla najprije na 13% glasova 2014., a sada se približila 20 postotnom konsenzusu. Istina, točni rezultati će se tek znati nakon prebrojavanja listića, tim više što dva exit polla daju dvije različite vrijednosti za Švedske demokrate. 
 Šveđani, kojih ima nešto manje od 10 milijun, a na birališta je pozvano oko 7,5 milijuna izabrali su 349 parlamentaraca, a parlament (Riksdag) će izabrati novu vladu.

No, bit će teško sastaviti vladu bez “pomoći” neke stranke iz suprotne koalicije. Naime, ni koalicija lijevog centra (Zeleni, Ljevica, Socijaldemokrati), kao ni koalicija desnog centra (Umjereni konzervativci, Centar, Liberali i Demokršćani) neće, čini se, dobiti više od 40% glasova. Desni centar je po izlaznim anketama na 39,6, a lijevi centar na 39,4 posto glasova. A, obje koalicije najavile su kako nemaju namjeru sastaviti vladu s desničarima čelnika Åkessona.
 Pitanje izbjeglica kojih je 2015. u Švedsku stiglo 163 tisuće, bilo je ključno u predizbornoj kampanji, premda se govorilo i o socijalnoj državi i porezima. Počevši od 2016. uvedene su strože mjere za prihvat stranaca i od tada nije ih ušlo više od 25 tisuća godišnje, ali njihov život u Švedskoj je i dalje ključna tema političke rasprave. 


Zdravstvo je prioritet

“Švedska neće biti više zemlja s ljudima plave kose i plavih očiju”, kazao je Åkesson i optužio vladu da nije učinila dovoljno da integrira strance. Mnogi listovi pišu reportaže iz gradskih predgrađa, kao što je Alby u predgrađu Stockholma, gdje žive muslimani i u koja rijetko ulazi i policija.

“Ovdje smo u Bagdadu, a ne u Stockholmu”, kaže jedna stanovnica predgrađa. Bez obzira na to što je migracija dominirala političkom raspravom, za Šveđane je to pitanje tek na trećem mjestu. Zanimljivo je da je u državi uzoru glede socijalne skrbi najvažnije pitanje zdravstvo, pa školstvo. Šveđani se žale na predugo čekanje, kao i na nedostatne uvjete rada u zdravstvu. Glede školstva, premda je 47% mladih između 25 i 34 godine fakultetski obrazovano, te što Švedska troši čak 7 % BNP-a za školstvo, ocjenjuju rezultate studenata lošima pošto su pali na 14 mjesto po testu PISA. 
Oni koji su glasovali za Švedske demokrate nisu glasovali samo protiv izbjeglica, već i protiv EU, a to je ono što najviše zabrinjava tradicionalne stranke.