Kao što je uoči američkih predsjedničkih izbora bilo rizično prognozirati njihov rezultat, tako je i sada nezahvalno prognozirati kad će izbori biti okončani. Sada je već sigurno da će izbori dobiti sudski nastavak, premda je teško procijeniti kada će taj nastavak biti točno zaključen i kakav će biti njegov epilog. Međutim, zna se dokad mora biti zaključen jer američki Ustav jasno propisuje da savezne države do 8. prosinca moraju isporučiti rezultat izbora, što znači da do tada sve tužbe i ponovna prebrojavanja glasova moraju biti okončani.
Omotnice bez žiga
Dok prebrojavanje glasačkih listića u pojedinim državama još traje, aktualni predsjednik Donald Trump zatražio je sudskim putem zaustavljanje prebrojavanja glasova u Georgiji i Pennsylvaniji, u kojima je u tijesnom vodstvu, kao i u Michiganu, u kojem gubi, dok u Wisconsinu, gdje je tijesno poražen od demokratskog protukandidata Josepha Bidena, traži njihovo ponovno brojanje, a u Arizoni i Nevadi, u kojima tijesno zaostaje za Bidenom, zahtijeva nastavak prebrojavanja glasova iako priprema pravne korake i u tim državama.
Tužbama u Pennsylvaniji i Michiganu Trump zahtijeva veći pristup svojih promatrača mjestima na kojima se odvija brojanje glasova, kako bi oni mogli provjeriti sve već prebrojane glasačke listiće, a Trumpova kampanja traži i da se sudskim putem utvrdi vrijede li birački listići koji stignu poštom i tri dana nakon okončanja izbora, kao i vrijede li listići u omotnicama bez žiga, za koje se ne može utvrditi kad su poslani.
Trump u pravilu problematizira prebrojavanje glasova samo u onim državama u kojima zaostaje ili gubi dovodeći u pitanje integritet izbora koje proglašava krađom, što je nezabilježeno u modernoj američkoj povijesti. Aktualni predsjednik u Pennsylvaniji vodi, ali još dosta glasova tek treba prebrojiti, a kako je uglavnom riječ o demokratskim glasovima iz većih gradova poput Philadelphije, Trumpovi odvjetnici pokušavaju opstruirati taj proces.
Demokratska strana pak inzistira na nastavku brojenja “do zadnjeg” glasačkog listića, što su njezini odvjetnički timovi spremni braniti do samog kraja. Iako se puno špekulira o Vrhovnom sudu, prije nego tužbe stignu do najvišeg suda trebaju proći pravni put u državi u kojoj su podnesene, a tek nakon toga otvara se put obraćanja Vrhovnom sudu.
Već je uloženo nekoliko stotina tužbi koje se odnose na izborni proces, a tužbe ulažu i demokrati i republikanci. Tako, primjerice, u Arizoni Trumpovi birači sudskim putem zahtijevaju poništenje rezultata i ponovne izbore, tvrdeći da su u toj državi biračima, i to samo republikanskim, na biralištima davali kemijske olovke s tintom koju aparati za brojanje glasova ne prepoznaju.
VIDEO: Iz Wilmingtona, Bidenovog stožera, HRT-ov novinar, Tihomir Vinković: “Američki mediji su posve izgubili objektivnost.”
Kompliciran postupak prebrojavanja glasova posljedica je pandemije koronavirusa i činjenice da je na ovim izborima oko 100 milijuna Amerikanaca glasalo na tzv. ranim izborima, u danima prije otvaranja birališta 3. studenoga, kao i poštom. Pretpostavlja se od je od tih 100 milijuna birača dvije trećine svoje glasačke listiće poslalo poštom, što je u SAD-u uobičajen način glasanja, samo što je ove godine broj takvih birača bio čak dvostruko veći nego na prošlim izborima.
Trumpov izborni stožer sada najavljuje da će se zbog tih glasova obratiti Vrhovnom sudu, premda je Vrhovni sud već odlučio da se glasački listići koji stignu poštom tri dana nakon izbora vrijede, ali je i naložio da se ti glasovi trebaju prebrojavati posebno, u slučaju da sud o njima bude morao ponovno odlučivati. Riječ je, dakle, o milijunima takvih glasova. U Pennsylvaniji ih je, primjerice, više od tri milijuna. S tim da valja imati na umu činjenicu da se pravila brojenja tih glasova razlikuju od države do države. U nekim državama je dopušteno brojenje i prije izbora, a u nekima, pa i u Pennsylvaniji, tek nakon zatvaranja birališta.
Granica je 2000 glasova
I kada je riječ o ponovnom brojanju glasova, svaka država ima svoja pravila. Neke države poznaju institut automatskog ponovnog brojanja glasova u slučaju da je razlika između kandidata manja od 0,5 posto, a takav je slučaj u Pennsylvaniji, u kojoj ponovno prebrojavanje mora započeti do konca mjeseca i mora biti završeno za šest dana. Kada se uzmu u obzir samo ključne države, u kojima se odlučuje tko će biti budući predsjednik, automatsko ponovno brojanje glasova postoji još u Michiganu, i to onda kada je razlika u broju osvojenih glasova manja od dvije tisuće glasova. U ostalim ključnim državama ponovno brojanje glasova mora biti zatraženo, i to pod precizno propisanim uvjetima, koji se ponešto razlikuju od države do države. Većina ključnih država ima propisan krajnji rok za dovršetak ponovnog prebrojavanja.
Rezultati u većini ključnih država toliko su tijesni da su zapravo skoro sve kandidati za ponovno prebrojavanje glasova, što znači da bismo na službeno proglašenje pobjednika mogli pričekati još nekoliko tjedana. Prije 20 godina svjedočili smo ponovnom prebrojavanju na Floridi, kada je zbog toga pobjednik izbora proglašen nakon 36 dana, a nakon ovih izbora imamo čak šest ili sedam potencijalno sličnih slučajeva kao što je bila Florida. Elektorski kolegij, koji zapravo bira predsjednika, sastaje se u skladu sa stoljetnim pravilom 14. prosinca u Washingtonu, prvog ponedjeljka nakon druge srijede u prosincu, a do tada sve mora biti gotovo.