Na ovim se američkim izborima ponovila priča poput one prije četiri godine. I tada su ankete davale ozbiljnu prednost Hillary Clinton, da bi se naposljetku Amerikanci šokirali, ili obradovali, kako već tko, pobjedom Donalda Trumpa.
On nije previše obraćao pozornost na ankete, nego se koncentrirao na ključne države i pobijedio iako je osvojio tri milijuna glasova manje nego demokratska kandidatkinja. Dogurao je 4. studenoga do 289 elektorskih glasova što je bilo i više nego dovoljno za pobjedu i ulazak u Bijelu kuću.
Nužna velika analiza
Ta situacija, kao uostalom i kod nas, ruši povjerenje u istraživanje volje glasača uoči izbora. Tako nešto dogodilo se i ovaj put pa je to ponovo izazvalo iznenađenje i dodatno nepovjerenje u ankete. Iako u trenutku pisanja ovog teksta Donald Trump još nije pobijedio, njegov je rezultat daleko bolji nego što su to prognozirale ankete, a po njima je Joe Biden imao prednost od 10-ak posto.
VIDEO: Životna priča Donalda Trumoa
No ankete su ipak pogodile omjer broja glasova birača dvojice kandidata te demokratski kandidat dobiva više glasova, a u trenutku kada smo ovo pisali Biden je još imao šanse pobijediti na ovogodišnjim predsjedničkim izborima. Naš komunikacijski stručnjak Marko Rakar smatra da ankete ipak nisu toliko loše, no primjećuje neke nedostatke.
– Oni su uzimali uzorak, no taj uzorak mora odgovarati presjeku ljudi koji su odlučili glasati. I tu nastaje problem. Prošli put, 2016., jako su podcijenili broj neškolovanih glasača. Ovoga puta tu je i problem s pandemijom i dopisnim glasanjem, očito taj miks nije toliko dobro pogođen. Osim toga, one projiciraju “popular vote”, dakle broj glasova, a onda to elektorski glasovi u potpunosti izvuku izvan proporcije, isto kao i D’Hondtova metoda kod nas. Također, 2016. nije se uzimalo obrazovanje kao čimbenik, to je tada uočeno i sada korigirano. Sada treba vidjeti koji je dio populacije podbacio pa ponovo korigirati jer nema sumnje da su anketari svoj posao odradili dobro, da su prikupljeni odgovori točni. Ovi izbori povlačit će dosta analiza, dosta je tu zanimljivih konstelacija, pojava gdje grupe glasača glasaju za, primjerice, Trumpa, a protiv svojih interesa, kao što su manjine ili nezaposleni – kaže Rakar.
Spotakli se o diplome
Takve je zaključke izvukla i analiza izbora 2016. koju je proveo Pew Research Center. Kao veliku pogrešku uočili su neuzimanje u obzir razine obrazovanja jer su bijelci sa završenim fakultetom činili tek 30 posto svih izašlih na birališta, a bijelci bez takvog obrazovanja čak 44 posto. A tek 38 posto tih fakultetski obrazovanih Amerikanaca glasalo za Trumpa te 2016., navodi Pew.
