Europu očekuje zastrašujuća budućnost, upozorava se u novom izvješću Europskog sustava za strateške i političke analize (ESPAS) o globalnim trendovima do 2030.
"Svijet postaje sve složeniji, izazovniji i nesigurniji", kaže se u izvješću, koje je prošli tjedan predstavljeno europskim institucijama, prije terorističkih napada u Parizu u petak, 13. studenoga, u kojima je poginulo 129 ljudi, a više od 350 je ozlijeđeno. Odgovornost za napade preuzela je Islamska država.
U izvješću pod nazivom "Globalni trendovi do 2030.: Može li se EU nositi s izazovima?", ESPAS upozorava na mogućnost velikih negativnih promjena na globalnoj razini, uključujući kraj slobodnih tržišta kapitala.
Europski think-tank upozorava da, ako Europa nastavi funkcionirati kao do sada u smislu ekonomskog i socijalnog upravljanja i vanjske otpornosti, to neće biti dovoljno da bi zadržala svoju poziciju u svijetu koji se brzo mijenja i postaje sve izazovniji, prenosi EurActiv.
ESPAS je međuinstitucionalni europski projekt koji okuplja stručnjake Europske komisije, Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Europske službe za vanjsko djelovanje, a čiji je cilj identificiranje trendova s kojima se suočava Europska unija i predlaganje mogućih rješenja.
Tri revolucije
Europski stručnjaci smatraju da svijet postaje sve složeniji i nesigurniji zbog tri globalne revolucije – ekonomske i tehnološke, socijalne i demokratske te geopolitičke odnosno jačanja Azije.
Iako se očekuje da će nove tehnologije preobraziti europske ekonomije i društva, izvješće upozorava da bi one mogle povećati nezaposlenost, nejednakosti i osiromašiti srednju klasu u EU.
Istodobno, zbog jačanja svijesti ljudi o njihovim pravima i mogućnostima djelovanja te njihove bolje povezanosti, "sklapanje kolektivnih ugovora i oblikovanje zajedničkih pristupa putem tradicionalnih struktura kao što su političke stranke ili sindikati postat će teže", kaže se u dokumentu.
Razmjeri izazova toliki su da ESPAS upozorava na rizik da doživimo kraj slobodnih tržišta kapitala, novu veliku financijsku i monetarnu krizu, globalnu pandemiju, veliku energetsku krizu i sukob u azijsko-pacifičkoj regiji.
Kanadski konzultant Don Tapscott, jedan od najutjecajnijih svjetskih mislioca o inovacijama, medijima i ekonomskim i socijalnim učincima tehnologije, koji je na predstavljanju izvješća održao uvodni govor, upozorio je u intervjuu za EurActiv na "realan rizik da bi demokratski kapitalizam mogao biti zamijenjen" nekim drugim sustavom ako vlade ne budu distribuirale bogatstvo.
Štoviše, sve izraženije političke napetosti i sukobi širom svijeta te regrupiranje država oko Rusije, Kine i Bliskog istoka mogli bi oživjeti "ozračje nesigurnosti i sukoba koje podsjeća na prijelomne trenutke s početka 20. stoljeća", uoči izbijanja Prvog i Drugog svjetskog rata.
Izvješće čak spominje "posljednju oluju", kao potencijalnu poveznicu između frustracija i nestabilnosti u zemljama u razvoju zbog razočaravajućeg rasta, utjecaja klimatskih promjena, jačanja nejednakosti u svijetu i slabosti multilateralnog sustava nesposobnog da osigura mirno rješavanje sukoba.
U tom kontekstu, izazovi će biti preveliki za pojedine države ili čak regije, a "otpornost gotovo svake velike države i organizacije bit će vjerojatno na velikoj kušnji".
Europski aduti
Europa ima adute na koje se može osloniti u suočavanju s tim izazovima, kao što su kulturna raznolikost, dobro obrazovano stanovništvo, izvrstan istraživački kapacitet, razvijena infrastruktura, snažna socijalna kohezija i funkcionirajući, decentralizirani politički sustav koji djeluje na više razina, utemeljen na vladavini prava i slobodi pojedinca.
Europski stručnjaci ističu da će uspješnost Europe ovisiti o njezinoj "sposobnosti predviđanja, fleksibilnosti, agilnosti i inkluzivnosti".
No, politički prijedlozi nisu dorasli veličini izazova. Većina rješenja već je otprije poznata. Kad je riječ o ekonomiji, "običan kejnzijanski pristup" neće biti dovoljan da bi se pronašla formula rasta za iduća dva desetljeća. Rast se "mora ostvariti bez duga."
Izvješće kao rješenja nudi mobilizaciju investicija, završetak jedinstvenog tržišta, razvoj istinske energetske unije i bolje upravljanje eurozonom. Ističe također potrebu "učinkovitijih sustava socijalne sigurnosti kako bi se poduprla tržišna fleksibilnost i suzbilo jačanje nejednakosti" u Europi.
Novina je "zauzimanje za širi pristup gospodarskom rastu od onog utemeljenog isključivo na izračunu BDP-a". ESPAS se zauzima da se u obzir uzimaju i održivost, pristup obrazovanju te kvaliteta života.
>> Ograđenoj EU prijeti raspad kao Jugoslaviji
>> Tusk: Budućnost Europe ovisi o politici Njemačke prema izbjeglicama
Neka to objasne teti Merkel i striceku Junckeru!