Hoćemo li i u Hrvatskoj gledati slike stotina odstrijeljenih divljih svinja, kako se to ovih dana događa u Mađarskoj, pitaju zaštitari životinja, a i puno lovaca, nakon što je odlukom Ministarstva poljoprivrede jučer počelo masovno preventivno ubijanje divljih svinja, koje bi trebalo potrajati sve do 1. kolovoza.
Razlog tome prijetnja je afričke svinjske kuge (ASK), ubojitog i izuzetno otpornog virusa s kojim se trenutačno bore na sjeveru Mađarske i u Rumunjskoj, a prenose ga divlje svinje.
Širi se zrakom, a lijeka nema
U Hrvatskoj ASK, protiv kojega nema lijeka ni cjepiva, još nije zabilježen. No kako se širi zrakom – i potencijalna je prijetnja i domaćim svinjama – ministar Tomislav Tolušić se u strahu od velikih ekonomskih šteta odlučio na možda i najrigorozniji potez u povijesti lovstva.
Divlje svinje prema naredbi se moraju odstrijeliti u lovnom području, sve do biološkog minimuma, ali i na području nelovnih površina. Njihovo hvatanje i premještanje strogo je zabranjeno, zbog čega je ovih dana glavom platio i marjanski vepar Špiro. Na svinje se smije pucati čak i u vrijeme lovostaja u lovištima i na hranilištima, u zaštićenim područjima, s noćnim i dnevnim ciljnicima s povećanjem, uz korištenje umjetne rasvjete...
– Naredbe da se istrijebe sve divlje svinje, uključujući ženke s mladuncima, do biološkog minimuma apsurdne su i neetične. Iako u nas nije nikad zabilježen nijedan slučaj afričke svinjske kuge, Hrvatska je krenula s ishitrenim i paničnim postupanjem, što je etički nedopustivo i potpuno pogrešan načinom rješavanja potencijalne opasnosti – poručuju Prijatelji životinja, čiji je predsjednik Luka Oman i posebni savjetnik ministra Tolušića.
No hrvatski svinjogojci i mesna industrija pitaju koliko će oni koji se pozivaju na empatiju imati empatije kad se i svinje iz uzgoja budu masovno ubijale pojavi li se i u nas virus.
Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske kaže kako je već prije 10-ak godina Hrvatska s pojavom klasične svinjske kuge pretrpjela znatne štete.
– S afričkom kugom, koja je puno opakija, moglo bi nam se dogoditi da moramo eutanazirati i potpuno ostati bez matičnog stada, svih 105 tisuća krmača i deset puta više tovljenika. I nove farme koje smo podizali sredstvima EU i kreditno se zaduživali propale bi. Bio bi nam zabranjen izvoz živih svinja, mesa i mesnih prerađevina, a u kolapsu bi, osim svinjogojaca, bila i cijela mesna industrija i hrvatsko gospodarstvo, tako da smatramo da je Tolušić spriječio puno veću štetu – tvrdi Jančo.
Predsjednik uprave PPK karlovačke mesne industrije Igor Miljak kaže kako slike iz Mađarske nisu lijepe, no Hrvatska nema puno mogućnosti da se obrani, to više što nas je EU ocijenio kao zemlju visokog rizika za pojavu ASK-a.
Bolje to nego eutanazija
– Taman nam se svinjogojstvo počelo oporavljati, mi smo s kooperantima lani utovili 150.000 svinja, samo u dnevnom turnusu imamo 40.000 tovljenika, tako da bi nas svinjska kuga, koja se prenosi zrakom, ljudskim kretanjem, sendvičem sa zaraženom šunkom koja nije dovoljno termički obrađena, a bacili smo ga u prirodu..., vratila 10 godina unatrag.
U Rumunjskoj je bolest prenesena vodom za napoj tako da su trenutačne mjere bolje od eventualne eutanazije 3, 5, 10 tisuća svinja, karantene u krugu 10 kilometara, zabrane korištenja objekata na dulji period, izvoza... – nabraja Miljak. Ivica Budor, tajnik Hrvatskog lovačkog saveza, kaže kako nema popuštanja.
Neke su zemlje EU s pojačanim odstrelom zbog ASK-a krenule još prije dvije godine. Lovci se najviše bune zbog evidencije odstrela te činjenice da odstrel divljih svinja čini više od 70% prihoda od lovnog turizma u RH, dok su troškovi održavanja lovišta su skupi. No ako nam se dogodi svinjska kuga nitko neće imati ništa, objašnjava. Procjene govore o 70-80 tisuća divljih svinja u RH, a biološkim se minimumom drži polovica te brojke.
Iz resornog ministarstva kažu kako je ASK, koji nije opasan za ljude i druge životinje, najveća prijetnja svinjogojstvu RH, ali i EU kojom se širi od 2014. Samo su lani prijavljena 5403 slučaja kod divljih svinja te već 600 novih slučajeva u 2019. Uključujući Ukrajinu, u 2018. bilo je 1449 slučajeva ASK-a u domaćih svinja, u 2017. 265, a od 2014., u EU je usmrćeno 145.654 svinja na zaraženim gospodarstvima, a u preventivne svrhe puno više.
U Rumunjskoj je od pojave ASK-a usmrćeno 361.000 svinja, u Belgiji 5222... Bolest je prisutna kod domaćih i divljih svinja u Bugarskoj, Italiji, Litvi, Letoniji, Poljskoj, Rumunjskoj, Estoniji, a u Belgiji, Češkoj i Mađarskoj zasad samo kod divljih svinja, pa EU poziva sve članice na pooštrene mjere.
– Svi priznati stručnjaci i analitičari navode da nije pitanje hoće li se ASK u nekom trenutku pojaviti i u RH, nego kada će se to dogoditi. To i jest jedna od glavnih poruka Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane EK na svim dosadašnjim sastancima i konferencijama na kojima je Hrvatska i sudjelovala – poručili su iz Tolušićeva ministarstva.
Andrej Plenković u Dubrovniku
Odstreliti i prodati Poljskim klaonicama