Ciudad de México, metropola s gotovo 22 milijuna ljudi i jedan od najvećih svjetskih gradova, suočava se s ozbiljnom krizom opskrbe vode zbog iscrpljenih vodotokova, neadekvatne infrastrukture, rasta broja stanovnika i klimatskih promjena. Oko 60 posto vode u Ciudad de México dolazi iz gradskog podzemnih vodotokova, ali to je toliko iscrpljeno da grad tone zastrašujućom brzinom. Riječ je o potonuću oko 50 centimetara godišnje, prema nedavnim istraživanjima, podatak je iz analize koju je objavio CNN.
Godine abnormalno niske količine padalina, duža sušna razdoblja i visoke temperature dodatno su opteretili vodovodni sustav koji se već napreže da bi se nosio s povećanom potražnjom. Vlasti su bile prisiljene uvesti značajna ograničenja na vodu crpljenu iz rezervoara. "Nekoliko četvrti pati od nedostatka vode tjednima, a preostala su još četiri mjeseca da kiše počnu", rekao je Christian Domínguez Sarmiento, atmosferski znanstvenik s Nacionalnog autonomnog sveučilišta Meksika (UNAM). Iako političari umanjuju svaki osjećaj krize, neki stručnjaci kažu da je situacija sada dosegla tako kritične razine da bi jedan od najvećih gradova na svijetu mogao skočiti prema "nultom danu" za nekoliko mjeseci, gdje će slavine presušiti u ogromnim dijelovima grada.
POVEZANI ČLANCI:
I Alejandro Gomez pogođen je krizom nedostatka tekuće vode, i to više od tri mjeseca. Voda se ponekad pojavi na sat ili dva, ali je bude jedva dovoljno da se napuni nekoliko kanti, a zatim je opet danima nema. Gomez živi u četvrti Tlalpan u Mexico Cityju gdje nema veliki spremnik pa ne može dobiti vodu u kamionima jer je jednostavno nema gdje pohraniti. Umjesto toga, on i njegova obitelj izvlače ono što mogu kupiti i pohraniti, a vodom se nakon tuširanja koriste za ispiranje toaleta. "Teško je, treba nam voda jer je neophodna za sve. Nestašice nisu neuobičajene u ovom dijelu grada, ali ovaj se put čini drukčijim. Trenutačno imamo vruće vrijeme. Još je gore, stvari su kompliciranije", kazao je Gomez.
Glavni grad Meksika sagrađen je na površini iznad podzemnog jezera koje je ostalo bez vode i na tlu bogatom glinom u koju sada tone. Grad je sklon i potresima te je vrlo osjetljiv na klimatske promjene. Ciudad de México možda je jedno od posljednjih mjesta koje bi netko danas izabrao za izgradnju metropole. No, kada su Španjolci stigli početkom 16. stoljeća, srušili su veći dio grada, isušili dno jezera, ispunili kanale i iščupali šume. Njihova je odluka utrla put mnogim modernim problemima grada. Močvare i rijeke zamijenjene su betonom i asfaltom. U kišnoj sezoni dolazi do poplava, a u sušnoj sezoni prevladava suša. Kišnica se kotrlja s tvrdih, nepropusnih površina grada umjesto da tone u zemlju.
Ostatak gradske vode pumpa se na velike udaljenosti od izvora izvan grada, u nevjerojatno neučinkovitom procesu, tijekom kojeg se oko 40 posto vode gubi kroz curenje. U osvrtu na kapacitete vodnog sustava Cutzamala, mreže rezervoara, crpnih stanica, kanala i tunela u okolini Ciudad de Méxica, CNN ističe da Cutzamala opskrbljuje oko 25 posto vode koju koristi Meksička dolina, uključujući i glavni grad. U uvjetima teške suše Cutzamala radi na oko 39 posto kapaciteta. "To je gotovo polovina količine vode koju bi trebalo imati", objasnila je Fabiola Sosa-Rodrígez, voditeljica odjela za ekonomski rast i okoliš na Metropolitanskom autonomnom sveučilištu u Ciudad de México.
U listopadu je Conagua, nacionalna komisija za vodu, objavila da će ograničiti vodu iz Cutzamale za 8 posto "da bi osigurala opskrbu stanovništva pitkom vodom s obzirom na jaku sušu". Samo nekoliko tjedana kasnije dužnosnici su značajno pooštrili restrikcije, smanjivši količinu vode koju sustav isporučuje za gotovo 25 posto, okrivljujući za to ekstremne vremenske uvjete. "Morat će se poduzeti mjere da bi se voda koju Cutzamala ima mogla distribuirati tijekom vremena, da bi se osiguralo da ne nestane", rekao je tada u izjavi Germán Arturo Martínez Santoyo, glavni direktor Conague.
Gotovo 90 posto grada je u ozbiljnoj suši, a situacija će se pogoršati s početkom kišne sezone za nekoliko mjeseci. "Otprilike smo u sredini sušne sezone s održivim porastom temperature koji se očekuje do travnja ili svibnja", rekla je June Garcia-Becerra, docentica inženjerstva na Sveučilištu Northern British Columbia. Prirodna klimatska varijabilnost snažno utječe na ovaj dio Meksika. U pozadini je dugoročni trend globalnog zatopljenja prouzročenog ljudskim djelovanjem, potičući dulje suše i žešće toplinske valove kao i jače kiše kad stignu. "Klimatske promjene učinile su suše sve ozbiljnijima zbog nedostatka vode. Uz to, visoke temperature prouzročile su isparavanje vode koja je dostupna u sustavu Cutzamala", rekao je Sarmiento.
Prošlo ljeto su snažni toplinski valovi zahvatili su velike dijelove zemlje i odnijeli najmanje 200 života. Kriza je pokrenula žustru raspravu o tome hoće li grad dosegnuti "nulti dan", kada će sustav Cutzamala pasti na tako niske razine da neće moći opskrbljivati vodom stanovnike grada. Lokalni mediji početkom veljače naširoko su izvijestili da je dužnosnik iz podružnice Conague rekao da bi bez značajne kiše "nulti dan" mogao nastupiti već 26. lipnja, no vlasti od tada pokušavaju uvjeriti stanovnike da neće biti nultog dana. Na tiskovnoj konferenciji 14. veljače meksički predsjednik Andrés Manuel López Obrador rekao je da je u tijeku rad na rješavanju problema s vodom. Gradonačelnik Ciudad de Méxica, Martí Batres Guadarrama, rekao je da su izvješća o nultom danu "lažne vijesti" koje šire politički protivnici.
Mnogi stručnjaci upozoravaju i na spiralnu krizu. Grad bi mogao ostati bez vode prije početka kišne sezone ako je nastavi koristiti na isti način. "Vjerojatno je da ćemo se suočiti s nultim danom", rekla je Sosa-Rodríguez. To ne znači potpuni kolaps vodoprivrednog sustava, kako je objasnila, jer grad ne ovisi samo o jednom izvoru. "Neke će skupine još uvijek imati vodu, ali većina ljudi neće", rekla je. Raúl Rodríguez Márquez, predsjednik neprofitnog Savjetodavnog vijeća za vodu, rekao je da ne vjeruje da će grad ove godine dosegnuti nulti dan, ali, upozorio je, hoće ako se ne uvedu promjene. "U kritičnoj smo situaciji i mogli bismo doći do ekstremne situacije u sljedećih nekoliko mjeseci", rekao je.
Sosa-Rodríguez gotovo je desetljeće upozoravala dužnosnike na opasnost od nultog dana za Ciudad de México. Rekla je da su rješenja jasna, bolja obrada otpadnih voda povećala bi dostupnost vode i smanjila zagađenje, dok bi sustavi za skupljanje kišnice mogli uhvatiti i obraditi kišu i omogućiti stanovnicima da smanje svoje oslanjanje na vodovodnu mrežu ili kamione s vodom za 30 posto. Popravljanje curenja učinilo bi sustav puno učinkovitijim i smanjilo bi volumen vode koja se mora izvući iz vodonosnika, a rješenja temeljena na prirodi, poput obnove rijeka i močvara, pomogla bi u osiguravanju i pročišćavanju vode uz dodatnu prednost ozelenjavanja i hlađenja grada.
Na svojoj je web stranici nacionalna komisija za vodu Conagua obznanila da provodi trogodišnji projekt instaliranja, razvoja i poboljšanja vodovodne infrastrukture da bi pomogla gradu da se nosi sa smanjenjem u sustavu Cutzamala, uključujući dodavanje novih bunara i puštanje u pogon postrojenja za pročišćavanje vode. No u međuvremenu napetosti rastu jer su neki stanovnici prisiljeni nositi se s nestašicom, dok drugi, često u bogatijim enklavama, ostaju uglavnom nepogođeni. "Postoji jasan nejednak pristup vodi u gradu i to je povezano s prihodima ljudi", rekla je Sosa-Rodríguez. "Iako nulti dan možda još nije stigao za cijeli Ciudad de México, neke se četvrti bore s tim godinama", dodala je.
Amanda Martínez, također stanovnica gradske četvrti Tlalpan, rekla je da za tamošnje ljude nestašica vode nije ništa novo. Ona i njezina obitelj često moraju platiti više od 100 dolara za spremnik vode iz jednog od gradskih kamiona s vodom, no postaje sve gore. Ponekad može proći više od dva tjedna bez vode i ona se boji onoga što bi moglo doći. "Mislim da nitko nije spreman", zaključila je Martínez.
VIDEO Sudar tramvaja u Zagrebu, jedan izletio iz tračnica: 'Koja katastrofa, jedva se mičemo u koloni'
Inferno