Svjetski mediji: Papa podržao ulazak Hrvatske u EU

Prvim posjetom pape Benedikta XVI. Hrvatskoj Vatikan iskazuje potporu ulasku Hrvatske, kao katoličke zemlje, u EU. Istodobno, hrvatska se Vlada nada da će posjet i podrška pape ulasku u EU smanjiti broj euroskeptika, navodi BBC u izvješću od dvodnevnoj posjeti Svetog oca i dodaje da dio javnosti kritizira posjet zbog viskoih troškova od 4 milijuna eura.

I ostali svjetski mediji zabilježili su dolazak pape Benedikta XVI, uglavnom prenoseći izvještaje svjetskih agencija iz Zagreba. Tako francuski AFP naglašava da posjetom Hrvatskoj papa želi naglasiti važnost kršćanskih vrijednosti koje ugrožava rast sekularizma diljem Europe.

Zagreb pod policijskom opsadom

Američki AP navodi da je papa nakon dolaska u zračnu luku Plesu u govoru istaknuo kako je hrvatska nacija oduvijek bila dio Europe te da je stoga logično, pravedno i neophodno da Hrvatska uđe u EU. Istodobno, Benedikt XVI izrazio je razumijevanje za one koji strahuju od snažne i centralizirane birokracije EU, objavio je AP.

Srbijanski mediji u svojim izvješćima naglašavaju kako su zbog dolaska Svetog oca u Hrvatskoj na snazi izvanredne mjere sigurnosti.

- Zagreb je pod policijskom opsadom, vožnja i parkiranje u središtu grada je zabranjeno. Građanima u kvartovima kroz koje će proći papa zabranjeno je izlaženje na balkone i pojavljivanje na prozorima, a policija ih je zamolila i da prijave sumnjive koji se "muvaju okolo" - piše beogradski Blic, koji naglašava da je papa nakon slijetanja kazao da "pozdravlja ljubljenu hrvatsku zemlju".

Opet predziđe katoličanstva

Njemački ARD posebno analizira put Hrvatske u EU i navodi da, iako malu, zemlju sa skoro 90% katolika Vatikan vidi kao važnu protutežu sve prisutnijoj sekularizaciji EU. Podsjeća se da je oduševljenost dijela javnosti EU-om poljuljala presuda za ratne zločine od 24 godine Anti Gotovini u Haagu te da su među ogorčenima bili i mnogi visoki crkveni dužnosnici.

ARD je otišao i dalje, špekulirajući s Hrvatskom kao "katoličkim predziđem Europe, što se već jednom dogodilo u 16. stoljeću". Katolička crkva mogla bi, navodi se, odigrati ulogu posrednika i miritelja 20 godina nakon početka rata, i to primjerice u komunikaciji sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Austrijski Kleine Zeitung vrlo je iscrno popratio svaki dio današnjih aktivnosti pape Benedikta XVI. u Zagrebu, a Voice of America je također primijetio 89% katolika u Hrvatskoj.

Psuju, ne vjeruju, ne idu u crkvu, obožavaju vidovnjake

Nasuprot tome, Deutsche Welle si je dao truda, objavivši temeljitu analizu katoličanstva u Hrvata. Problematizirajući koliko je katolika doista u Hrvatskoj, DW navodi da Hrvati doista često spominju Boga, "ali ponajviše u psovkama i to u svim mogućim kombinacijama čije su raznolikost i izražajnost često tema anegdotalnih prepričavanja 'manje kreativnih' europskih naroda".

Ističe se da u toj izrazito katoličkoj zemlji "gotovo 10 tisuća gatara i samoprozvanih proroka svoje usluge pružaju putem 250 telefonskih linija koje mjesečno ukupno prihoduju 750 milijuna kuna". Nedjelja u Hrvatskoj nije neradni dan, po državnim bolnicama slobodno se obavljaju pobačaji, od upravo sklopljenih - svaki četvrti brak neće doživjeti 15. obljetnicu.

DW se poziva na istraživanje Instituta Ivo Pilar, prema kojem na bogoslužje redovito ide samo između 15 i 20% građana te na istraživanje Eurobarometra po kojem se samo 67% građana Hrvatske izjasnilo da vjeruje u Boga.