U Ljubljani je nedavno otvorena velika edukativna izložba Da Vincijevih izuma, koja je već u prvih tjedan dana postala hit jer privlači i publiku i novinare iz drugih gradova, pa i susjednih zemalja.
Izložba \"Da Vinci – The Genius\" reklamira se kao najveća putujuća izložba Da Vincija u svijetu, što bi posjetitelja moglo navesti na pomisao da će ga u izložbenoj dvorani dočekati deseci Da Vincijevih originalnih djela. Ako odlučite otputovati u Ljubljanu, odmah vas upozoravamo: djela velikog Da Vincija previše su vrijedna i previše krhka da bi na ovakav način putovala svijetom. Kako je \"Da Vinci – The Genius\" prije svega izložba edukativnog karaktera, na njoj ćete vidjeti iznimno vjerne rekonstrukcije mašina koje je Da Vinci skicirao u svojim bilježnicama, ali originalne makete, ako su i postojale, nestale su negdje u povijesti. Na izložbi ćete vidjeti i ultra detaljnu spektralnu analizu Mona Lise, koja otkriva golim okom teško uočljive aspekte te velike renesansne slike, ali da biste vidjeli samu Mona Lisu, ipak ćete morati potegnuti do Louvrea. To, dakako, ne znači da ljubljanska izložba ne zaslužuje posjetu, baš naprotiv! Rijetko je na jednom mjestu vidjeti tako zoran prikaz svih aspekata kreativnog rada ovog multidisciplinarnog genija, jednog od onih kojima taj opis apsolutno pristaje.
U vlasništvu Bila Gatesa
Postav otvaraju faksimili njegovih bilježnica, gdje je kao u zrcalu, zdesna nalijevo, pisao opaske uz tehničke skice prvih vozila, radio komparativne studije ljudske i životinjske anatomije, razmišljao kako unaprijediti postojeće strojeve... Većinu najvećih ideja Da Vinci je pred smrt skupio u svojim Kodeksima, koji su danas u vlasništvu javnih muzeja. Samo jednog vlasnik je privatna osoba – informatički mogul Bill Gates. Razdvajajući se od bilježnica ispunjenima njegovim jedinstvenim rukopisom i čudnim, nestandardnim pismom, posjetitelj izložbe velikim podzemnim prostorom ljubljanskog velesajma napreduje prema drvenim modelima njegovih letećih sprava. Fascinantne konstrukcije, mnoge od njih smanjene kako bi stale u poprilično veliku izložbenu halu, daju naznaku širine Da Vincijeva uma; petsto godina prije prvog uspješnog helikopterskog leta, ovaj je renesansni izumitelj konstruirao prototip \"letećeg vijka\" i niz drugih koncepata koji su jasne preteče suvremenog helikoptera. Prvo je Da Vinci pokušavao konstruirati proteze nalik krilima koje bi čovjeku omogućavale ptičju let, no tada je shvatio da čovjek sa samo četvrtinom ukupne tjelesne težine u svojim udovima nikad ne bi imao dovoljno snage da poleti. Umjesto toga, okrenuo se mehaničkim spravama koje bi maksimizirale postojeću ljudsku snagu, a ponudio je i rješenja za prvi padobran, automobil, tenk...
Velike kontroverzije okružuju skice prvog bicikla, koje se također pripisuju Da Vinciju, iako je dio suvremenih znanstvenika izrazio skepsu u vezi s tim izumom, sugerirajući da se radi o djelu kasnijeg nekog autora koji je iz nepoznatih razloga skiciran na način koji bi izravno sugerirao da se radi o Da Vincijevu radu. Nekoliko je detalja koji navode na propitivanje autorstva tog izuma: prije svega, crtež je načinjen grafitom, koji u Da Vincijevo doba nije bio korišten za pisanje. Ni sam koncept u nekim dijelovima nije u skladu s Da Vincijevim promišljanjem vozila, kojima je kao strastveni zaljubljenik u proučavanje tehnika ratovanja najčešće predviđao borbenu namjenu. Osim fascinacije ratovanjem, Leonardo je posebno aktivno promišljao kako uvođenjem novih i popravkom postojećih sprava optimizirati građevinsku industriju, smišljao je nove glazbene instrumente te unapređivao postojeće nudeći, primjerice, rješenje za prvi prijenosni glasovir. Čini se da je ovaj slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer kročio svijetom konstantno razmišljajući kako ga učiniti boljim, kako maksimalno iskoristiti ljudsku snagu i okretnost, ali i kako čovjeka poštedjeti suvišnog napora. U tu svrhu konstruirao je i automaton nalik na srednjovjekovnog viteza – prvog robota.
Osim nevjerojatnim bogatstvom Leonardovih izuma, izložba koja trenutačno gostuje u Ljubljani, bavi se i njegovim minucioznim radom na izradi ljudskog anatomskog atlasa. Kako bi što detaljnije proučio unutarnje organe čovjeka, obducirao je više od trideset muških i ženskih tijela različitih dobi, uključujući tijela trudnica s fetusima. Stravična je spoznaja da u njegovo doba takvi postupci nisu bili legalni, što znači da je Da Vinci nabavljao ukradena ili čak možda ubijena tijela sirotinje kako bi na njihovim leševima učio o anatomiji.
Ljudsko tijelo kao mehanizam
Ljudsko tijelo vidio je kao kompleksni mehanički sustav, a spoznaje o njemu koristio je u svojim slikarskim i kiparskim radovima. Najpoznatiji produkt njegova kreativnog stvaralaštva svakako je Mona Lisa, kojoj je posvećen značajan segment izložbe. Tu veličanstvenu sliku u muzeju Louvre svake godine posjeti više od osam milijuna ljudi, od kojih mnogi nisu svjesni da njena požutjela, smećkasto-zelenkasta površina krije brojne tajne. U doba kad je nastala, bila je hvaljena upravo zbog svojeg bogatog kolorita, u kojem je posebno fascinirala ultra plava boja neba u pozadini, načinjena od praha poludragog, vrlo vrijednog i u to doba vrlo rijetkog kamena lapis lazulija, gram kojega je bio vredniji od grama zlata.
Detaljnom spektralnom analizom iz postojeće su slike izvučene sve njene originalne nijanse, a negdje u slojevima boje pronađeni su i tragovi u međuvremenu potpuno izblijedjelih obrva i trepavica. Uz brojne verzije Mona Lise, snimljene posebnim kamerama, nalazi se i plakat s urnebesnim trivijama, uključujući onu da je velika šteta na toj vrijednoj slici nastala dok je krasila Napoleonovu kupaonicu, gdje je bila izložena čestom špricanju, ali i činjenicu da je Pablo Picasso svojedobno završio u policiji pod sumnjom da je otuđio Da Vincijevo remek-djelo!