Tajni Vatikan: Pisma svećenika iz logora, Galileo 
na koljenima...

Na ulazu na izložbu "Lux in Arcana“ u Kapitolskim muzejima u Rimu – izložbu o Tajnom vatikanskom arhivu – golemi je mramorni kip Urbana VIII. ispod kojeg su listovi pergamene sa zapisima s procesa znanstveniku Galileo Galileiju (dokument je datiran 22. lipnja 1633.) pred inkvizicijom i njegov potpis pod tekstom odricanja od svojih nauka. Time se htjela odmah istaknuti pogreška Katoličke crkve, odnosno inkvizicije, koja je osudila znanstvene radove matematičara, fizičara i astronoma Galileija, koga se danas smatra ocem suvremene znanosti. Impresivan je taj ulazak na izložbu sa 100 dokumenata koji su prvi put izašli izvan vatikanskih zidina i prikazani javnosti.

Suđenje Galileiju

Golema knjiga procesa protiv Galileija otvorena je na stranici posljednjeg čina toga inkvizicijskog suđenja. Galilei je pred inkvizicijom na koljenima, u lijevoj ruci drži upaljenu svijeću, a desnu je ruku naslonio na Sveto pismo. Prihvatio presudu i potpisao da se odriče onoga što je učio. Papa Urban VIII. osudio je Galileija – upravo je njegovim golemim mramornim kipom dočaran taj čin osude. Tek 359 godina poslije procesa protiv Galileija papa Ivan Pavao II. 31. listopada 1992. godine zatražio je oprost i ukinuo presudu inkvizicije protiv znanstvenika čije ime nosi, uz ostalo, i europski navigacijski sustav.

Hod izložbenim prostorom nastavlja se dvoranom u kojoj je odjel nazvan „Čuvar sjećanja“. Izloženo je pismo napisano na brezovoj kori koje su napisali američki Indijanci papi Lavu XIII. (1887.), zatim pismo napisano na svili posljednje nasljednice kineske dinastije Ming papi Inocentu X. (1650.), bula Dictatus Papae pape Grgura VII. (1073.-1085.) o prevlasti papa nad svjetovnim vladarima, pa papinsko eskomuniciranje cara Fridrika II., pismo pape Klementa XIV. Mozartu. Tu je i pismo s potpisom kipara Berninija koji od pape traži novac, 150 škuda, kako bi platio mramor od kojeg je načinio anđele na istoimenom mostu preko Tibra ispred Anđeoske tvrđave (Castel Sant’Angelo) u Rimu. Nakon što je papa Klement IX., s kojim je Bernini bio dobar i prije nego što je Giulio Rospigliosi došao na Petrovu stolicu, umro (9. prosinca 1669.), slavni je kipar jednog od anđela posvetio svom prijatelju papi.

– Na početku smo namjeravali postaviti 300 izložaka, ali onda smo se odlučili za 100 ne samo zbog problema s prostorom već i zato da bi sve bilo preglednije za široku publiku – kaže mons. Sergio Pagano, pročelnik Tajnog vatikanskog arhiva. Dakako, znanstvenici, povjesničari, mogu pogledati dijelove arhivske građe. Neke se knjige ne smiju dirati jer su vrlo osjetljive, a dio, onaj koji se odnosi na Drugi svjetski rat, još nije dostupan ni povjesničarima. Pagano, međutim, najavljuje da će papa za koju godinu (a možda i tri ili četiri) otvoriti i taj dio arhiva za znanstvena istraživanja.

Ratne strahote

No, već sada je među izlošcima i nešto iz toga razdoblja, kao što su na primjer pisma svećenika zatočenih u nacističkom konclogoru u Dachau. Poljski logoraši su, na primjer, načinili kip Gospe iz Czestochowe. Izloženo je pismo don Michelea Valentinija, koji je opisao strahotu koju je vidio 27. ožujka 1944. pokraj tzv. ardeatinskih jama u Rimu.

– Na oko dva metra od otvora u jamu hrpa je mrtvih tijela... Ima i onih s vezanim rukama na leđima... – opisuje Valentini, a njegovo je pismo prvi put na ovoj izložbi izašlo u javnost. On je zapravo prvi vidio zlodjelo Nijemaca koji su strijeljali više od 330 talijanskih civila i znak odmazde za napad na njemačke vojnike u središtu Rima 23. ožujka 1944.

“Deset Talijana za svakog ubijenog vojnika SS-a u Ulici Rasella”, bila je zapovijed nacista. Četiri dana poslije napada na esesovce nacisti su strijeljali 335 civila, među kojima je bilo i mnogo Židova. Valentini je odmah obavijestio Vatikan o tome što je vidio, a upravo je to pismo sada prvi put izašlo vatikanskih zidina i dostupno je javnosti.