Taksisti su u srijedu blokirali jednu od najprometnijih ulica u Zagrebu i tako obistinili svoje više puta ponavljane prijetnje da će prosvjedovati zbog Ubera koji smatraju nelojalnom konkurencijom. Pozivaju se pri tome na Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje je zaključilo da Uberovi partner-vozači u Hrvatskoj posluju nelegalno jer obavljaju taksi prijevoz bez potrebnih dozvola i licenci.
Nedorečeni zakon
Kad je u srijedu na sjednici Vlade i premijer Andrej Plenković ponovio taj stav Ministarstva, prosvjednici su se razišli. Iako taksisti i Vlada tvrde da Uberovi partner-vozači nude klasičnu uslugu taksi prijevoza i to nezakonito, u Uberu tvrde da oni nude uslugu najma vozila s vozačem, a da je zakon u tom području nedorečen. No država to objašnjenje ne prihvaća pa prometni inspektori izriču prekršajne kazne Uberovim vozačima i zapljenjuju im vozila. Glavni argument taksista protiv Ubera su troškovi koji oni imaju jer se moraju držati zakona, a Uberovi vozači nemaju iako obavljaju isti posao. A ti troškovi, prema njihovoj računici, za oko 2500 taksista na godišnjoj razini iznose oko devet milijuna kuna. Stoga, smatraju taksisti, Uberovi vozači mogu imati niže cijene prijevoza jer nemaju troškove poput periodičkog pregleda vozila, baždarenja taksimetra, plaćanja licenci te taksi ispita za poznavanje grada... Uberovi partner-vozači pak tvrde da oni moraju plaćati PDV na uslugu najma Uber aplikacije, a da samo ta stavka na bazi 2500 vozača godišnje iznosi između tri i 12 milijuna kuna, ovisno o prihodima. O konačnoj sudbini Ubera u Hrvatskoj odlučit će novi Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, koji je u izradi.
Za regulaciju taksi prijevoza u novom zakonu formirana je i posebna podskupina u kojoj su predstavnici svih zainteresiranih strana pa tako i taksista i Ubera. Novi zakon trebao bi liberalizirati taksi tržište, koje je prema mnogim mišljenjima sad preregulirano, pogotovo što se tiče ograničenog broja licenci za taksi prijevoz u nekim gradovima poput Zagreba. Taksisti se pri tome zalažu da se u biti zadrži postojeće stanje, izuzev tvrtki poput Cammea i Eko taksija, koje su ipak za lakši pristup tržištu, dok u Uberu navijaju za što veću liberalizaciju, prvenstveno što se tiče ograničenog broja licenci kako bi se olakšao ulazak na tržište, ali i da lokalna vlast više ne određuje cijene taksi usluga. Pri tome u Uberu pristaju na to da njihovi vozači moraju imati sve potrebne dozvole kao i taksisti, a razlika između klasičnog taksija i Ubera bila bi u tome da taksi i dalje bude jedna vrsta javnog prijevoza pa bi mogao i dalje voziti po žutim trakama i pješačkim zonama dok Uberovi vozači to ne bi mogli. Taksisti bi također i dalje mogli primati putnike s ceste dok bi uberovci mogli to raditi samo putem aplikacije. Uberovi vozači kao i taksisti moraju raditi po 12 sati dnevno kako bi zaradili plaću od 4000, 5000 kuna. Ministarstvo je pak utvrdilo da ti vozači ugovor potpisuju s Uberovom tvrtkom u Nizozemskoj koja i ubire od njih 25 posto provizije od svake vožnje.
Bez uvida u prihode vozača
Stoga prihodi tvrtke Uber Croatia koja je registrirana u Hrvatskoj nisu veliki. Lani je ta tvrtka, u prvoj punoj godini poslovanja u Hrvatskoj, imala ukupne prihode od 4,2 milijuna kuna i neto dobit od 232 tisuće kuna. Državi je platila 99.500 kuna poreza na dobit.
– Uber Croatia bavi se marketingom i promidžbom Uber aplikacije. Tvrtka plaća sve poreze i doprinose u Hrvatskoj te posluje s profitom – kazali su nam u Uberu i dodali da njihovi partneri posluju kroz vlastite tvrtke ili obrte, tako da nemaju uvid u njihove prihode ili zbroj ukupnih davanja državi pa to ne mogu ni komentirati.
Taksisti, pa prebacite se vi na uber, riješiti ćete se davanja , licenci itd. Jos ako budete marljivi i pristojni, do it cete do re ocjene sa time i puno prijevoza i zaradit ćete više sa manje davanja. Idite s vremenom.