Talibansko preuzimanje Afganistana dva desetljeća nakon što su SAD napale tu zemlju izazvalo je političku i humanitarnu krizu. No, sigurnosni stručnjaci pitaju se i što će se dogoditi s ogromnim neiskorištenim mineralnim bogatstvima te zemlje.
Iako je Afganistan jedna od najsiromašnijih nacija na svijetu, 2010. godine geolozi su otkrili da se ta država prostire na nalazištima minerala vrijednim gotovo bilijun dolara što bi moglo dramatično promijeniti njezine gospodarske izglede, piše CNN.
Zalihe minerala poput željeza, bakra i zlata raštrkane su po provincijama. Tu je i nalazište litija, bitne ali oskudne komponente punjivih baterija i drugih tehnologija važnih za rješavanje klimatske krize.
- Afganistan je zasigurno jedno od regija najbogatijih tradicionalnim plemenitim metalima, ali i metalima potrebnim za ekonomiju 21. stoljeća - rekao je Rod Schoonover, znanstvenik i sigurnosni stručnjak koji je osnovao grupu Ecological Futures Group.
Sigurnosni izazovi, nedostatak infrastrukture i ozbiljne suše spriječili su vađenje najvrjednijih minerala u prošlosti. To se vjerojatno neće uskoro promijeniti pod kontrolom talibana. Ipak, postoji interes zemalja uključujući Kinu, Pakistan i Indiju, koje bi se mogle pokušati angažirati unatoč kaosu.
Čak i prije nego što je predsjednik Joe Biden najavio da će povući američke trupe iz Afganistana ranije ove godine gospodarski izgledi zemlje bili su slabi.
Procjenjuje se da je do 2020. 90 posto Afganistanaca živjelo ispod razine siromaštva koju je utvrdila vlada od 2 američka dolara dnevno, prema izvješću američke Službe za istraživanje Kongresa objavljenom u lipnju.
Svjetska banka rekla je pak da gospodarstvo ostaje "oblikovano zbog krhkosti i ovisnosti o pomoći".
"Razvoj i diverzifikacija privatnog sektora ograničeni su nesigurnošću, političkom nestabilnošću, slabim institucijama, neodgovarajućom infrastrukturom, široko rasprostranjenom korupcijom i teškim poslovnim okruženjem", rekli su u ožujku.
Mnoge zemlje sa slabim vladama pate od onoga što je poznato kao "prokletstvo resursa", u kojem pokušaji iskorištavanja prirodnih bogatstava ne donose koristi lokalnom stanovništvu i domaćem gospodarstvu. Čak i u tom slučaju, otkrića o afganistanskom mineralnom bogatstvu, koja su nastala na temelju ranijih istraživanja koje je proveo Sovjetski Savez, nudila su velika obećanja.
Potražnja za metalima poput litija i kobalta, kao i elementima poput neodimija, sve je veća jer se zemlje pokušavaju prebaciti na električne automobile i druge čiste tehnologije kako bi smanjile emisije ugljika.
Američka vlada je navodno procijenila da bi se nalazišta litija u Afganistanu mogla mjeriti s onima u Boliviji, gdje se nalaze najveće svjetske rezerve.
"Da Afganistan ima nekoliko godina mira, dopuštajući razvoj svojih mineralnih resursa, mogao bi postati jedna od najbogatijih zemalja na tom području u roku od deset godina", rekao je Mirzad iz američkog Geološkog zavoda za magazin Science 2010. godine.
No, to se nikad nije dogodilo jer je većina vrijednih minerala i dalje pod zemljom, a hoće li se dogoditi u skorijoj budućnosti, ostaje za vidjeti.
Ipak, postoji šansa da talibani iskoriste svoju novu moć za razvoj rudarskog sektora, rekao je Schoonover.
No, nastavio je Schoonover, "šanse su protiv toga", s obzirom na to da će talibani morati posvetiti svoju neposrednu pozornost širokom rasponu sigurnosnih i humanitarnih pitanja.
"Talibani su preuzeli vlast, ali prijelaz iz pobunjeničke skupine u nacionalnu vladu neće biti jednostavan", rekao je Joseph Parkes, azijski sigurnosni analitičar u tvrtki za obavještavanje o riziku Verisk Maplecroft.
"Funkcionalno upravljanje nadolazećim mineralnim sektorom vjerojatno je udaljeno mnogo godina.", dodao je.
VIDEO Glasnogovornik talibana: Žene će imati pravo na rad i sveučilišno obrazovanje
Od svih tih nabrojanih “ bogatstava “ samo je litijum danas zanimljiv, ali i tu ima mala kvaka. Proizvodnja litijuma traži mnogo vode , a u tim krajevima nema dovoljno vode ni za osnovne potrebe stanovnika . Prema tome sva ta priča o “bogatstvima” je na dugu štapu