Tečaj usred zime kao ljeti

Što se novčanog tržišta tiče, godina je počela sa snažnim deviznim turbulencijama zbog kojih je treći radni dan središnja banka intervenirala najvećim otkupom deviza u zadnjih 18 godina teškim 405,5 milijuna eura.

Kuna je u nekoliko dana ojačala oko 1,5 posto prema euru te se približila svojim “ljetnim”, a ne zimskim vrijednostima, gotovo kao i dnevne temperature. Prema srednjem tečaju danas se za jedan euro dobiva 7,43 kune te je tečaj, unatoč deviznoj intervenciji, i dalje podložan aprecijacijskim pritiscima.

Jaka kuna dobra je vijest za eurske dužnike, čija će siječanjska rata kredita u odnosu na prosinačku biti 30-ak kuna niža, ako mjesečno otplaćuju 300 eura. Izvoznicima je jačanje domaće valute noćna mora pa i ne čudi što su potkraj prošle godine snažno stali iza projekta uvođenja eura jer se žele riješiti tečajnih razlika i mogućih gubitaka koji iz toga proizlaze. Posljednje snažnije promjene na deviznom tržištu počele su zadnja dva radna dana u godini, do kada se srednji tečaj vrtio oko 7,54 kuna za euro, te nastavile prva četiri dana u ovoj godini, kad je zahvaljujući intervenciji središnje banke tečaj stabiliziran na 7,43 kune. U jednom trenutku za euro se na tržištu novca moglo dobiti samo 7,41 kunu, a bankarski analitičari RBA kažu da je turbulencija izazvala “povećane ponude deviza od bankarskog sektora i institucionalnih investitora”.

Financijaši ne otkrivaju stoji li iza masovne rasprodaje eura razvikani zagrebački Advent ili neki drugi razlog, no analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić vjeruje da će se tečaj nastaviti kretati unutar uobičajenih intervala za Hrvatsku, na možda nešto nižim razinama nego što su bile prošle godine, jer makroekonomski trendovi idu na ruku domaćoj valuti. Izvoz postojano raste, očekuje se i poboljšanje kreditnog rejtinga tako da, kad bi se već trebalo kladiti za smjer, onda bi bilo uputnije uložiti prema jačanju kune. Lani se tečaj kretao između 7,39 do 7,57 kuna za euro.

Upravo zbog najave da će Hrvatska zatražiti ulazak u tečajni ERM 2 mehanizam, središnja će banka vjerojatno sve učiniti da se slična iskakanja ne ponove, a municije za to ima napretek. Zadnji službeni podaci kažu da su devizne rezerve zemlje oko 16,2 milijarde eura te su gotovo tri milijarde eura više nego prije godinu dana.