Hrvatska kuna nije prljav novac – najkraće ćemo zaključiti prvo istraživanje kojim je provjerena bakterijska kontaminacija novčanica i kovanica u nas. Testirane su novčanice i kovanice u svim apoenima i u 30 posto slučajeva su sterilne, a generalno nije pronađen nijedan rezistentni mikroorganizam, nego bakterije koje su dio normalne flore kože, izuzev izolirane jedne kolonije bakterije Klebsiella.
Rezultati ovog istraživanja upućuju na to da su hrvatske kune zaista manje kontaminirane potencijalnim patogenim bakterijama nego druge valute koje su bile predmet sličnih istraživanja u svijetu. Štoviše, na značajnom postotku novčanica i kovanica uzetih iz svakodnevnog života (banke, trgovine, kiosci...) pa čak iako su izgledali vrlo prljavo, istrošeno i naizgled odbojno, pronađen je mali broj bakterijskih kolonija. Hrvatska kuna nije omogućavala rast nijednog multirezistentnog mikroorganizma koji je bio testiran, što su i autori ocijenili kao neočekivano. Štoviše, zamijećeno je da bi iskustvo naše zemlje moglo biti zanimljivo i drugim zemljama kako bi primijenili istu formulu u proizvodnji novčanica i time isključili novčanice kao izvor bakterijske kontaminacije te širenje bakterija u populaciji – objašnjava doc. dr. sc. Domagoj Drenjančević s Medicinskog fakulteta u Osijeku, pod čijim je mentorstvom provedeno ovo istraživanje započeto na inicijativu studenta Dine Belića.
Novac je često faktor straha za prijenos i širenje niza bolesti, što se nakon ovog istraživanja čini neopravdanim za hrvatske kune. To nipošto ne znači da bismo trebali “olabaviti” pravila poput pranja ruku nakon baratanja novcem, nego naprotiv – nastaviti upravo tako da bismo i zadržali “kunu čistom”. Da su novčanice i kovanice mogući način za prijenos patogenih mikroorganizama, objašnjava dr. Drenjančević.
– Širenje na antibiotike rezistentnih bakterijskih vrsta danas je jedan od najvažnijih kliničkih, epidemioloških i mikrobioloških izazova. Zaključak je istraživanja da velika većina identificiranih bakterijskih vrsta i rodova pripada normalnoj flori kože i sluznica čovjeka ili su detektirane okolišne bakterije te da zapravo, s jednim izuzetkom, nisu detektirane vrste koje bi upućivale na pomanjkanje higijene ili su izravni kontaminanti iz probavnog trakta – opisuje dr. Drenjančević. Uz kolegicu Martinu Ilinić i podršku inženjera laboratorijske dijagnostike Svena Buriana i Jasminke Talapko, tada članova Katedre za mikrobiologiju spomenutog fakulteta, eksperiment su “izveli minuciozno uz standardne postupke, materijale i metode mikrobiologije”.
Staphylococcus epidermidis (86,33 posto) – nepatogena vrsta bakterije koja se nalazi kao normalan dio flore kože
Staphylococcus saprophyticus – čest uzročnik urinarnih infekcija
Streptococcus viridans nalaze se i kod zdravih osoba, u onih oslabljenog imuniteta mogu izazvati infekcije
Bacillus sp. većina nije patogena
Klebsiella sp. najčešće izaziva upalu pluća, bronhitis
Neisseria sp. čest uzročnik upala uha kod djece
Radim sa novcem svaki dan i kad vidim gdje ga ljudi sve drze i kakva im je kultura ophodenja sa njim ovo mi je gore tesko za povjerovati...ali koga briga prljav ili cist bitno je imati ga.