Tekuće zlato ponovno podbacilo: 'Urod u Dalmaciji lošiji za 30 posto'

Prosjek u maslinarstvu dvije su loše godine, te po jedna osrednja, dobra i odlična. A zna li se da neke uljare poput onih u Makarskom primorju ovih dana ni ne otvaraju svoja vrata, nije teško pogoditi da će se ove godine cijeniti baš svaka kap tog tekućeg zlata, bilo da su u pitanju ekstradjevičanska maslinova ulja iz autohtonih sorti maslina poput oblice, lastovke, buže, drobnice, bjelice… ili udomaćenih poput pendolina, leccina, frantoija, coratine.

Nakon loše lanjske berbe, koja je u odnosu na prosjek od 6,5 milijuna litara podbacila za oko 30%, ova je, tvrde u Zajednici uljara i maslinara Hrvatske (ZUMAH), još lošija. Na istočnom dijelu Brača urod je odličan, na zapadnom dijelu otoka loš, oko Kaštela, Makarske, Primoštena, Rogoznice, Grebaštice… još lošiji, oko Skradina ili Vodica i rekordno dobar.

Dobar urod u Zagori

– Ukupno gledajući, rekao bih da je u Dalmaciji urod lošiji za 20-30 posto u odnosu na lani, čemu je najviše naštetio kasni mraz u proljeće – kaže Ivica Ljubenkov, predsjednik ZUMAH-a.

Masline su, naime, već bile potjerale sokove te su maslinari požurili s orezivanjem, misleći da je zimi kraj. Posljedice su bile katastrofalne. Nakon mraza brojne su masline ostale bez lišća, spaljenih i osušenih grana… No nije problem samo to što su ove godine bez roda ili je on slab, već to da će im trebati još 2-3 godine da bi se oporavile i došle u formu od prije mraza, kaže Ljubenkov. Ovih dana pak veliki su problem i maslinine muhe, već treća generacija njih, tako da se maslinarima, pogotovo onima koji se nisu previše bavili njihovom zaštitom, preporučuje da masline što prije oberu.

Ni Nedjeljko Fistonić iz Udruge maslinara Paićuša nije zadovoljan ovogodišnjom berbom. Kaže kako u omiškoj Rogoznici ljudi nemaju što ni pobrati nakon što je kasni led uništio pupove, cvjetove i stabla maslina. Lošu godinu u više od 150 maslinika s oko 3000 stabala Paićušana od Dubrovnika do Zadra i na otocima, izvlači tek dobar urod u Zagori, na zadarskom području i nekim dijelovima oko Šibenika, kaže on.

Isto potvrđuju i u Poljoprivrednoj zadruzi Masline i vino s područja Ravnih kotara s najvećom ekološkom plantažom maslina u Hrvatskoj. Berba je odlična. Rade Bobanović iz Polače kaže kako su rano počeli s berbom zbog maslina za jelo, a i ulje se pokazalo odličnim. Randmani su odlični, analize… još samo da ih posluži vrijeme, s obzirom na to da su dosad pobrali 40% maslina, a poslije Sisveta se od pobranog sigurno neće cijediti ekstradjevičansko maslinovo ulje.

– U svakom slučaju, pred nama je još barem 30-ak dana posla – objašnjava Bobanović – ili više, bude li puno vlage i rose u maslinicima.

Cijene? – Iste kao i prethodnih godina, bez obzira na to kakvi su urodi, a to znači oko 11-12 eura po boci od 0,75 litara ili litri „bez čepa“ – odgovara on.

U izvozu u manjim pakiranjima od 0,2 i 0,5 l ekološko ekstradjevičansko maslinovo ulje iz Polače doseže pak i cijenu od 200 kuna. Traže ga u Europi, Kanadi, a krenuo je i prvi kontingent u SAD, doznajemo od Bobanovića. Uvoznog maslinova ulja koje se u trgovačkim lancima prodaje za 30-ak kuna on se, tvrdi, ne boji. Ljudi sve više prepoznaju vrijednost pravog domaćeg maslinova ulja pa ga se uvozi sve manje i manje.

Najveći dio Španjolskoj

To potvrđuju i brojke. Prema podacima HGK, preklani smo uvezli 4,2 tisuće tona maslinova ulja za oko 15,5 mil. eura, a lani je taj uvoz nešto pao na 3,5 tisuća tona za 14,9 milijuna eura, unatoč lošijoj godini za maslinare. Izvoz pak raste. Preklani smo izvezli oko 240 tona vrhunskog ulja za oko 2 milijuna eura, a lani oko 370 tona za 3,4 milijuna eura.

S obzirom na stalna akcijanja maslinovim uljima u trgovačkim lancima, računa se da će im u Dalmaciji ove godine cijena biti slična lanjskoj – 70-100 kuna, a u Istri i do 160 za litru.

S oko 2 milijuna tona godišnje, EU je vodeći proizvođač maslinova ulja u svijetu.

Najveći proizvođači u Europi su Španjolska (65,6%), Italija (18,3), Grčka (8,6%) i Portugal (6,8%), dok hrvatska proizvodnja s oko 6 milijuna stabala maslina i 30-ak tisuća hektara maslinika ima svega 2-3% udjela, ovisno o sezoni.