Zašto je Visoki prekršajni sud odlučio da je 'za dom spremni' u pjesmi legalan?

Potvrđujući zaključak Prekršajnog suda u Šibeniku, Visoki prekršajni sud, odbijajući optužbu protiv Marka Perkovića Thompsona, obrazlaže kako “nije dokazano da je upravo sporni pozdrav koji je sastavni dio stihova pjesme ‘Bojna Čavoglave’ izvođene od strane okrivljenika u eksplicitnoj vezi s ustaškim obilježjima niti da je remetio javni red i mir, sve to tim više što iz izvedenih dokaza, iskaza ispitanih svjedoka policijskih službenika proizlazi da je na koncertima vladala pozitivna atmosfera i da nisu zaprimili niti jednu pritužbu građana”. Stoga su sutkinje VPS-a, predsjednica vijeća Anđa Ćorluka te članice Ivana Mašić i Mirjana Margetić odbile žalbu PU šibensko-kninske.

Premda su prekjučer objavljeno stajalište opće sjednice VPS-a i ustavnopravni stručnjaci ocijenili protuustavnim, sutkinje su se pozvale upravo na ustavno načelo zakonitosti po kojem “nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego što je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo”, a sadržano je i u članku 7. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Pozvale su se i na odluku Europskog suda za ljudska prava u slučaju Vasiliauskas u kojoj se ističe značenje tog jamstva kao bitnog elementa vladavine prava, a koje se treba tumačiti i primjenjivati “na takav način da se pruži učinkovita zaštita od proizvoljnog progona, osuđivanja i kažnjavanja”. Ne može se kazneno pravo ni retroaktivno, a ni ekstenzivno tumačiti na štetu okrivljenika, na primjer analogijom. Uzevši u obzir sve utvrđeno u slučaju Marka Perkovića, “nisu izvedeni jasni i konkretni dokazi iz kojih bi proizlazilo da je okrivljenik uzvikivanjem spornog pozdrava ostvario konstitutivna obilježja prekršaja iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u smislu remećenja javnog reda i mira”, obrazloženo je u presudi VPS-a čiji je izlazak iz suda lani zaustavljen u službi evidencije suda dok joj prekjučerašnje stajalište opće sjednice VPS-a nije dalo zeleno svjetlo.

Kako se branio Perković

Marka Perkovića teretilo se da je prekršio odredbu u kojoj piše kako će se kazniti “tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika crteža, remeti javni red i mir”. On se branio kako je izvodio “Bojnu Čavoglave”, svoje autorsko djelo iz 1991., koje u uvodu ima stih “Za dom spremni”, a čije izvođenje nikada prije (do 30. prosinca 2016. kad je prijavljen i za izvođenje 5. kolovoza 2015.) nije bilo problematizirano. Pjesma je registrirana u Hrvatskom društvu skladatelja, zaštićeno je intelektualno vlasništvo registrirano u ZAMP-u i objavljivana na izdanjima Croatia recordsa. Ta pjesma govori o Domovinskom ratu, a ne o Drugome svjetskom ratu i ustašama, branio se Perković ističući kako mu nije bila namjera poticati mržnju po bilo kojoj osnovi, niti izražavati rasistički stav prema drugim ljudima zbog njihove vjerske ili etničke pripadnosti.

PU šibensko-kninska u žalbi je tvrdila kako je riječ o službenom pozdravu NDH, ali u obrazloženju odluke VPS-a navodi se da pri tomu zanemaruju da se radi o okrivljenikovoj autorskoj pjesmi, koju je izveo na legalno organiziranim koncertima, kao i to da je nastala za Domovinskog rata čiji je karakter “pravednog, legitimnog, obrambenog i oslobodilačkog” percipira izvan totalitarnog i rasističkog konteksta. “Općepoznato je kako se ta pjesma upravo s inkriminirajućim uvodnim stihom Domovinskog rata tijekom obrane naše zemlje svakodnevno i neprekidno izvodila upravo ohrabrujući i pozivajući na obranu domovine, bez ikakve povezanosti s totalitarnim režimom od prije pedesetak godina”. Sutkinje su uzele u obzir i zaključke Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, koje preporučuje jasnije normativno reguliranje javne uporabe spornih obilježja kako bi svatko bio u prilici s izvjesnošću predvidjeti posljedice uporabe spornih obilježja, što se može povezati upravo s člankom 5. ZPPJRM-a.

Sutkinja Anđa Ćorluka predsjedala je i sudskim vijećem koje je kaznilo bivšeg predsjednika HČSP-a Josipa Miljka zbog izvikivanja “ZDS-a”, ali s ustaškim značenjem. I slučaj Josipa Šimunića, koji je također prošao ocjenu Ustavnog suda, tako je protumačen, s tim da je ESLJP odbacio njegov zahtjev jer se tada prvi put pozvao na načelo zakonitosti i članak 7. Konvenci je, na koji se nije pozvao ni pjevač Mario Roso, koji je pravomoćno kažnjen zbog izvođenja “Bojne Čavoglave”.

ZDS i dalje kažnjiv

U dodatnom priopćenju predsjednice VPS-a Karmen Novak Hrgović ističe se kako sud nije odlučivao o ustavnosti poklika “Za dom spremni” koji je protivan članku 39. Ustava i kažnjiv po članku 5. ZPPJRM-a te se sudska praksa u tom pogledu nije promijenila. Na sjednici VPS-a odlučivalo se treba li se javno izvođenje “Bojne Čavoglave” jednako tretirati. U tom je smislu ključno što je motiv njezina izvođenja, provokacija građana ili obilježavanje sjećanja na Domovinski rat. VPS pozvao se i na odluku ESLJP-a u slučaju Vajnai u vezi s mađarskom zabranom petokrake, a u kojem se ističe kako u demokratskom društvu nije nužno ograničavati slobode kako bi se zadovoljili diktati javnih osjećaja, bilo stvarni bilo imaginarni.

“I kad je riječ o spornim obilježjima fašizma i komunizma, društvo mora ostati razumno u svojoj prosudbi”, obrazložio je ESLJP. U slučaju Faber protiv Mađarske na mjestu masovnog pogubljenja Židova koje je 1944. počinila mađarska pronacistička vlada, jedan je desničar, kontraprosvjednik, razvio zastavu dinastije Arpadovića koja je za pronacističkog režima 1944. bila u službenoj uporabi. Zbog toga je kažnjen, ali ESLJP je odbio argumente mađarske vlade kako to predstavlja govor mržnje koji ne uživa zaštitu slobode izražavanja. Pošli su od toga da je zastava tijekom povijesti imala više značenja, a Faber ju je koristio “u novom kontekstu, prosvjeda koji se održavao 2007., a koji nije bio usmjeren ni na veličanje nacizma ni ratnih zločina”.

VIDEO Zbog ovih majica Milanović je napustio obilježavanje obljetnice Bljeska: "To je provokacija."