Pozvali su građane da ih prestanu koristiti i zamijene za održivu alternativu u obliku platnenih ili kompostabilnih vrećica, a Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da krene provoditi mjere kako bi se destimulirala njihova proizvodnja.
Aktivisti su istaknuli veliki transparent na kojem je pisalo: "Koliko dugo možemo ovako?" te su na glave stavili plastične vrećice. Zatim su okrenuli taj transparent na kojem je pisalo: "BreakFreeFromPlastic!" te istaknuli platnene vrećice.
"Zelena akcija na Dan bez plastičnih vrećica koji se obilježava diljem svijeta želi upozoriti na velike probleme koje donosi prekomjerna proizvodnja i potrošnja plastičnih vrećica. One danas završavaju posvuda oko nas, zagađuju mora, oceane i od njih ugiba vrlo veliki broj morskih i kopnenih životinja. Također, one se ne raspadaju u potpunosti već kontaminiraju pitku vodu, ekosustave i time štete ljudskom zdravlju", istaknuo je voditelj Programa gospodarenja otpadom u Zelenoj akciji Marko Košak.
Poručio je kako performansom žele upozoriti na te štete te pozvati građane da prestanu koristiti jednokratne plastične vrećica i da ih zamijene za održivu alternativu u obliku platnenih ili kompostabilnih vrećica. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Zelena akcija je pozvala da ne zavlači i da krene provoditi mjere kako bi se destimulirala proizvodnja plastike u korist održivih alternativa.
"S obzirom na to da plastične vrećice nisu jedini problem već i ostali oblici jednokratne plastike, poput plastičnih pribora za jelo, plastičnih boca, štapića za uši, slamki i tako dalje, Zelena akcija organizira ovaj tjedan 'Tjedan bez plastike' s nizom aktivnosti u koje uključuju i educiraju građane", istaknuo je Košak.
Košak je najavio da će danas popodne pokrenuti online akciju gdje će također promovirati održive alternative plastičnim vrećicama i bocama i ostalim jednokratnim plastičnim materijalima.
"Hrvatska mora do 2025. za više od 10 puta smanjiti proizvodnju plastičnih vrećica, tako da smatramo da je krajnje vrijeme za akciju i zato pozivamo i Ministarstvo da napokon počne provoditi mjere koje ima u Pravilniku o ambalaži, ali ih u praksi ne provodi. To znači uvođenja taksa za proizvođače koji proizvode plastične vrećice kako bi se oni preorijentirali na proizvodnju kompostabilnih vrećica koje su razgradive, poticanje firmi koje se bave proizvodnjom tih održivih alternativa, naplata plastičnih vrećica u dućanima, pojeftinjenje održivih alternativa kao što su kompostabilne i platnene vrećice", istaknuo je Košak.
Naglasio je da hrvatski proizvođači godišnje proizvedu oko 200 milijuna plastičnih vrećica, od čega se samo jedan posto reciklira.
"Plastiku je jako teško reciklirati jer ju prvo treba sortirati po vrstama, a da bi se ona sortirala potrebna su postrojenja za sortiranje, a njih u Hrvatskoj nemamo", upozorio je Košak.
Upitan o svijesti građana, istaknuo je da se građani sve više odlučuju na održive alternative, a to su vidjeli i po odazivu na radionice koje organizira Zelena akcija. Međutim, kaže Košak, problem je u općinama i gradovima koji nedovoljno educiraju građane.