Ovih dana Hrvatska je oblijepljena plakatima sa sugestivnom porukom: Hrvatska raste! Kuriozitet je da nas tim sloganom bombardiraju oba glavna politička konkurenta. Dok vladajući sve nas, a vjerojatno prije svega sebe same, pokušavaju uvjeriti da su prvi pozitivni ekonomski pokazatelji koje je Hrvatska ove godine zabilježila doista nedvosmisleni dokaz rasta i oporavka, njihovi politički konkurenti pod istim sloganom podsjećaju nas na sve ono što je doista raslo – u negativnom smislu.
Doduše, pod tim plakatima nije potpisan HDZ, već "Građanska akcija crnonabijelo.eu", ali u SDP-u ni trenutka ne dvoje da iza toga stoji HDZ, slično kao i u nekim prethodnim kampanjama. U svakom slučaju, poruke na tim plakatima su iste one koje ovih dana izgovaraju čelnici HDZ-a. Štos je u načelu lukav, ali grafičko rješenje veleplakata koje su odabrali itekako je dvojbeno. Naime, u vožnji ćete prvo ugledati ogroman naslov "Hrvatska raste", ispod kojeg se nalazi graf s brojkama na koji većina neće stići obratiti pažnju ili će ga već po navici ignorirati. Tako ispada da u prvi mah ova kampanja u ovom segmentu zapravo promiče protivnika, jer u prvi tren djeluje kao da je u pitanju zapravo SDP-ov plakat. U najmanju ruku ima takav učinak na podsvjesnoj razini. Mogli su isto tako svoju poruku sitnim slovima zalijepiti ispod dvometarskog portreta Zorana Milanovića! No, za vjerovati je da će poruka koju su "stratezi" zamislili na drugu ili treću loptu ipak stići do birača, uz obavezne upute za uporabu za koje će se svakako pobrinuti mediji. U SDP-u nakon ovoga sad vjerojatno razmišljaju trebaju li doista državu oblijepiti svojim plakatima na kojima bi također pisalo "Hrvatska raste", budući da se gerilskim političkim marketingom na takav plakat može lako dolijepiti jedna od HDZ-ovih poruka koja dokazuje suprotno. Dakle, u ovom slučaju bi se moglo reći da je HDZ za sada uspješno SDP-u izbio jedan od temeljnih oslonaca kampanje i na negativan način prisvojio njegov slogan, na sličan način na koji je SDP prije toga obavio uspješnu invaziju na njima negostoljubivi teritorij domoljublja koji su u HDZ-u ljubomorno čuvali samo za sebe.
Uspjeh tek u fotofinišu
Nema dvojbe da takav rat plakatima ima sva obilježja negativne kampanje, dakle, u prvi plan ne ističu se vlastite vrijednosti, sposobnosti i obećanja, već brojni promašaji vladajućih, no, pitanje je može li se takva kampanja nazvati i prljavom, kao što su mnogi odmah graknuli. Naime, negativna kampanja sasvim je legitimna i unatoč imenu nije nužno sama po sebi – negativna. No, kad se na nju odlučite, morate biti svjesni da je poduzimate na vlastiti rizik te da vam se može vrlo lako vratiti u lice. A u kojem to trenutku negativna kampanja postaje prljava? Problem nastaje kad se u prvi plan iznosi ono prljavo rublje protivnika koje u suštini ne bi trebalo imati veze s izborima, ili kad se na vulgaran način ismijava protivnik. Toga ovdje ipak nema. Dapače, brojke koje se iznose na savršen način dočaravaju ono što jest meritum parlamentarnih izbora: vladajući nisu ispunili svoja brojna obećanja o gospodarskom oporavku i boljem životu hrvatskih državljana. Jedino preostalo pitanje je, dakle: Jesu li te brojke doista točne? Možemo uzeti za primjer plakat na kojem velikim slovima piše "Hrvatska raste". Tek iz grafikona ispod naslova saznajemo da se radi o ironiji, budući da na njemu stoji "Stopa nezaposlenosti povećala se za 26%". To je u oštroj suprotnosti s izjavama Milanovićevih ministara, koji kao jedan od najvećih svojih uspjeha ponavljaju podatak o ne velikom, ali ipak padu nezaposlenosti u prvoj polovici 2015. Pritom, naravno, ne spominju da je istodobno došlo i do znatnog pada zaposlenosti, što bi inače trebao biti daleko važniji podatak, ali su ga sve vlade do sada nekako uvijek uspijevale zaboraviti. Ne samo to, prvi put od samog početka ovog stoljeća, zaposlenost je u Hrvatskoj početkom ove godine u jednom trenutku pala ispod magične granice od 1,3 milijuna. Istina, očekivanja dobre turističke sezone uskoro su zaposlenost vratila osjetno iznad te granice, no tek ćemo vidjeti hoće li ili neće jesen donijeti otrežnjenje.
Lažu li u vladi? Ne, oni samo ne govore punu istinu. Lažu li u HDZ-? Ne lažu ni oni, jer ako bolje pogledamo njihov grafikon vidjet ćemo da se niži, plavi stupac odnosi na nezaposlenost u 2011., a viši crveni stupac na nezaposlenost u 2014. Dakle, svatko sa statističke police bira onaj podatak koji njemu odgovara i dokazuje njegovu tezu te pri tome prešućuje sve drugo. To znači da naslov ovog teksta nije morao biti "Tko bolje laže", već je možda mogao biti i "Tko bolje govori istinu". No, onda bi ipak privukao nešto manje čitatelja. Jasno je da nema nikakvog razloga da se Vladi tek tako oproste tri godine dodatnog dubokog pada u vrijeme dok su sve druge usporedive države već bilježile rast, nema opravdanja da se kao relevantni navode samo podaci iz prve polovice 2015. Rezultati ove vlade su sve ono što je ona ukupno ostvarila tijekom četiri godine, a ne umjetnički dojam u fotofinišu. Neke brojke s plakata "Hrvatska raste" vjerojatno neće prolaziti veliku kritičarsku kušnju. Na primjer, malo tko će provjeravati je li doista broj blokiranih građana porastao za točno 52 posto, a njihov dug za baš 155 posto, jer svi ionako znamo da je brojka stravična, a da su Vladini neuvjerljivi pokušaji rješavanja tog problema otkinuli tek sami vršak tog ledenog brijega. Ima i brojki koje je nemoguće pouzdano provjeriti, pa se onda zaokružuju na prvi impresivni okrugli iznos. Tomislav Karamarko stalno ponavlja da je u ove četiri godine pod Zoranom Milanovićem Hrvatsku napustilo 100.000 stanovnika, na što iz Vlade odmahuju da je to laž te da se radi o "samo" oko 60.000. Nema dvojbe da je Karamarko nakitio službenu brojku, jer iako je i 60.000 također sama po sebi poražavajuća brojka, zaokruženih 100.000 zvuči daleko gore. No, izvan dvojbe je da službene statistike ni izdaleka ne obuhvaćaju sve one koji su iz Hrvatske otišli, a da se vjerojatno više nikad ne vrate, te da bi stvarna brojka lako mogla biti i dvostruka. Na konferenciji Dan velikih planova potpredsjednik Vlade Branko Grčić slavodobitno je izjavio da je deficit proračuna potkraj rujna pao na samo 7,2 milijarde kuna, usporedivši ga s lanjskim rujnom, kad je, kako je naveo, iznosio 10,9 milijardi, te iz rujna 2013., kad je bio 13,5 milijardi. Najponosniji je na podatak da je primarni deficit iznosio čak 1,8 milijardi kuna. U prijevodu, dakle, kad bismo čarobnim štapićem izbrisali sve dugove iz prošlih godina, da nam je netko dao apsolutni "clean start", hrvatski proračun bi danas bio u debelom plusu. I to ne računajući 2 milijarde koje namjeravaju uzeti iz 2. mirovinskog stupa. Na sve to iz oporbe odmahuju uz grohotan smijeh, podsjećajući na izjave ministara ove vlade iz prethodnih godina koje su, kako kažu, sve bile demantirane stvarnim stanjem na kraju godine. – Kad se uspoređuje stanje prije četiri godine, a ne samo lanjska godina s niskom bazom, onda se jasno vidi da nema nikakvog rasta, te četiri godine su izgubljene – komentira Ivan Miloloža, direktor Munje i nekadašnji čelnik HUP-a, a u tom mišljenju nipošto nije usamljen. Neuobičajeno izravni u kritikama makroekonomskog stanja su bankari, no to ne bi trebalo čuditi s obzirom na rat koji im je Vlada objavila nametanjem svojeg rješenja problema kredita u švicarskim francima. Uzlet inozemnog duga na čak 113 posto BDP-a je nešto na što će oporba sasvim sigurno staviti naglasak.
Grčićeve brojke pod povećalom
No, Milanovićevi ministri mogu uzvratiti udarac uspoređujući koliko je stvarno rastao javni dug tijekom posljednjih nekoliko vlada, a pri tom im dobro može doći grafikon koji su složili u Udruzi poreznih obveznika Lipa. Nakon što su javnosti predstavili svoj brojač javnog duga koji svake sekunde pokaže 400-tinjak kuna više, oni su se potrudili te izračunali kojom brzinom su nas do sada zaduživale pojedine vlade. Vjerojatno će vas iznenaditi da je zaduženje za vrijeme Ivice Račana raslo znatno sporije nego za vrijeme Zlatka Mateše – s 369 kuna palo je na 310 kuna u sekundi. Vidljivo je i ubrzanje do kojeg je došlo u drugoj polovici Račanova mandata, kad se on odlučio uzeti kreditne linije koje su mu se otvarale i krenuti u gradnju autocesta, pa je brzina dostigla 352 kune u sekundi.
Na prvi pogled još veće iznenađenje jest koliko je zaduživanje usporilo u prvom mandatu Ive Sanadera, na samo 250 kuna u sekundi. No, u drugom Sanaderovu mandatu dolazi do strelovitog uzleta, brzina je više nego udvostručena, na 574 kune, a nakon njegova povlačenja na "Malo vitra", kad je kormilo države preuzela Jadranka Kosor, dug dobiva brzinu dovoljnu da se lansira u orbitu, čak 876 kuna. No, tek kad bi se na ovaj grafikon stavila još i krivulja koja pokazuje pad BDP-a do kojeg je istodobno došlo, uočila bi se sva dramatika ovih brojki. Ono čime bi Grčić i Lalovac svakako rado zamahali pred očima javnosti jest usporenje zaduživanja do kojeg dolazi tijekom njihova mandata – "samo" 675 kuna. Što na prvi pogled izgleda kao i te kako opipljiv uspjeh. No, sasvim je jasno da se Kosor suočila s vrhuncem krize, kad je cijena zaduženja bila najveća, a trebalo je premostiti i ono za što su odgovorni njezini prethodnici. Grčić i Lalovac će se svakako potruditi dokazati da nije istina tvrdnja koja se stalno ponavlja da su oni naciju zadužili za novih 100 milijardi. No, nakon što se Grčić pred očima nacije poskliznuo ustvrdivši da dva postotka niži PDV znači 7 milijardi kuna manje u proračunu, umjesto samo 3,3 milijarde, nema sumnje da će opozicija svaku njegovu brojku, bila ona točna ili ne – izložiti javnom podsmijehu.
>>Karamarku neće biti oprošteno izbjegne li sučeljavanje s Milanovićem
>>Tko to tamo pjeva: Milanović otvorio Autoprijevoz Vlada d.o.o.
jasno je da laže SDP jer kad se usporede podaci s početka njihovog mandata prije 4 godine sa današnima, vidljivo je da su SVI gospodarski pokazatelji danas LOŠIJI nego prije 4 godine! dakle, hrvatska ne raste nego propada pod SDP-om!!!!