Kolumna

Tko će večeras dobiti svog predsjednika u SAD-u: Srbi Trumpa ili Bošnjaci Bidena

Foto: BRIAN SNYDER/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
U.S. President Donald Trump and Democratic presidential nominee Joe Biden participate in their first 2020 presidential campaign debate in Cleveland, Ohio, U.S.
Foto: REUTERS
Donald Trump
Foto: REUTERS
Donald Trump
Foto: REUTERS
Donald Trump
Foto: REUTERS
Joe Biden i Donald Trump
03.11.2020.
u 08:02
Biden je, naime, proteklih četvrt stoljeća bio mnogo angažiraniji na Balkanu otvoreno zagovarajući vojno zaustavljanje Slobodana Miloševića i kažnjavanje srpske politike u BiH. I u svom programu za ove izbore Biden je dio posvetio BiH i regiji.
Pogledaj originalni članak

Kad bi Europljani glasali na američkim predsjedničkim izborima, Donald Trump ne bi imao nikakve šanse pobijediti demokratskog protukandidata Joea Bidena. Njemačko istraživanje provedeno u članicama EU pokazalo je da bi aktualni američki predsjednik dobio tek 17 posto glasova.

Balkan je i u ovome neka druga priča i teško da bi slično istraživanje pokazalo iste rezultate kao u EU. Kao u mnogočemu drugom, balkanski narodi i države različito gledaju na politiku, pa makar ona bila i američka. Informacije iz završnice predizborne kampanje u SAD-u govore da su izborni stožeri obaju predsjedničkih kandidata određene aktivnosti fokusirali i na iseljeničke skupine s Balkana pokušavajući ih pridobiti na svoju stranu.

S druge strane, u zemljama zapadnog Balkana politički čelnici uglavnom se ne izjašnjavaju o potpori Trumpu i Bidenu. Iznimka je tek srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je svoje sunarodnjake u Americi pozvao da glasaju za Trumpa. Na prvu to zvuči paradoksalno jer se američka politika prema Dodiku nije promijenila za vrijeme mandata aktualnog predsjednika. Naprotiv, Dodik i Republika Srpska znali su se naći i pod većim pritiskom nego prije. Osim što je Dodik ostao na američkoj “crnoj listi”, Trumpova administracija ovu vrstu sankcija nametnula je i njegovu bliskom suradniku. Međutim, Dodik kao i, čini se, većina Srba, u Trumpu vidi manji problem od Bidena. Nije to toliko Trumpova zasluga koliko njegova protukandidata.

VIDEO Stručnjaci otkrivaju trikove američkih i hrvatskih izbornih kampanja

Biden je, naime, proteklih četvrt stoljeća bio mnogo angažiraniji na Balkanu otvoreno zagovarajući vojno zaustavljanje Slobodana Miloševića i kažnjavanje srpske politike u BiH. I u svom programu za ove izbore Biden je dio posvetio BiH i regiji. “Joe Biden je dokazani prijatelj Bosne i Hercegovine. Od najmračnijih dana u toj zemlji i genocida do kontinuirane borbe za stabilnost i pravdu. Joe Biden razumije zašto je BiH važna za Ameriku i da je u američkom interesu osigurati da cijela BiH krene naprijed u NATO i EU”, piše u uvodu teksta pod naslovom “Vizija Joea Bidena o odnosu SAD-a s BiH”. Njegovu navodnu privrženost BiH, prema podsjećanjima iz njegova stožera, svjedoči i to što mu je jedno od prvih službenih putovanja kao potpredsjednika SAD-a bilo ono u Sarajevo. To, kao i činjenica da je jedna od bliskijih osoba u Bidenovu stožeru za odnos s manjinskim zajednicama Bošnjak Elvir Klempić, dodatno je uvjerilo Dodika i ostale srpske političare u BiH da u izbornoj noći navijaju za Trumpa. Koliko je eventualna Bidenova pobjeda mrska Srbima toliko je draga Bošnjacima. Čak su i razlozi isti. Bošnjačka politika, pa i javnost, nada se da će Biden pokazati veći angažman u ovom dijelu Europe i postaviti se još oštrije prema Dodikovoj politici koju nazivaju secesionističkom. Računaju i na to da bi uz Bidena kao predsjednika i bošnjački lobisti, poput Klempića, dobili na snazi i moći. A samim time ojačali i potporu uspostavi građanske, u praksi “unitarne Bosne”.

Za razliku od Srba i Bošnjaka, Hrvati u BiH prilično su ravnodušni prema američkim predsjedničkim izborima. Kao i njihovi sunarodnjaci u Hrvatskoj, vjeruju da su NATO i EU, odnosno zapadni put BiH, zajamčeni uz bilo koju administraciju u Washingtonu. Slično je i s Albancima i Makedoncima, tim prije što je Trump, iako mu Balkan nije bio vanjskopolitički prioritet, proteklih godina podržao ulazak Sjeverne Makedonije i Albanije u NATO te potaknuo konačno rješenje kosovskog statusa. No unatoč različitim očekivanjima i nadanjima, dosadašnja iskustva govore nam da će se, bez obzira na to tko će sjediti u Bijeloj kući u sljedeće četiri godine, u BiH i ostatku zapadnog Balkana promijeniti – ništa. Nema apsolutno ni jednog poteza koji je SAD na Balkanu povukao za vrijeme Trumpove administracije, a da to odskače od djelovanja njegova demokratskog prethodnika Baracka Obame. Ovaj prostor jednostavno nije i zadugo neće ponovno biti u fokusu zanimanja Washingtona. Zato će i sutrašnje jutro u BiH biti isto bez obzira na to hoće li se pobjeda slaviti u republikanskom ili demokratskom izbornom taboru. Na sreću ili žalost, Amerika ima čitav niz većih vanjskopolitičkih prioriteta od zapadnog Balkana. A ovdje ih vodi politička inercija. I tako već dvadeset godina.

Unatoč svemu, večeras će, jednako kao i prije četiri godine, u podijeljenom Sarajevu biti besana noć. Istočno, srpsko Sarajevo navijat će za Trumpa, a bošnjačko za Bidena. Iako i jedni i drugi znaju da američkoj politici BiH nije fokus, pobjeda im je ipak važna na simboličnoj razini. I na njoj će hraniti podijeljeno bh. društvo. Vjerovat će kako će “njihov” američki predsjednik podupirati njihov koncept BiH. Bošnjaci od Bidena očekuju da sruši daytonski (američki) sustav višenacionalne BiH i uspostavi građansku državu, a Srbi (i Hrvati) da se sačuva postojeći politički ustroj. Hoće li BiH ostati na američkim temeljima, ipak će ponajviše ovisiti o “domaćim zidarima” koji na njima grade daytonsku kuću.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 13

LU
Ludwik
08:50 03.11.2020.

Ako Biden pobjedi "Air Force One" preimenovat će se u "Lolita Express"...

KE
Kentucky
08:21 03.11.2020.

Hrvati će dobit putokaz,pobjede nad dubokom državom!

LO
Lolita3
09:18 03.11.2020.

Kaže on : "Njemačko istraživanje provedeno u članicama EU pokazalo je da bi aktualni američki predsjednik dobio tek 17 posto glasova." Koje istraživanje? Tko ga je proveo? Tko ga je platio? Na kojem uzorku? U kojim članicama EU? Glavnim ili sporednim? Gospon Jozo, lako je u tuđe diple dipliti, papir svašta podnosi, pročitah naslov i prvu rečenicu, za dalje ne treba trošiti vrijeme.