Što bi promjena u Bijeloj kući značila za Hrvatsku i Europsku uniju? Tonino Picula, bivši šef hrvatske diplomacije i trenutačni izvjestitelj Europskog parlamenta za odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, vjeruje da nije realno vraćanje na “nultu točku” naizgled idiličnih odnosa prije pojave Donalda Trumpa, ali da bi Joe Biden kao predsjednik zasigurno tretirao saveznike kao istinske suradnike više nego Trump.
EU se boji nereda u SAD-u
– Najvažnija razlika koju bi Europa osjetila u slučaju Bidenove pobjede je to da bi EU, NATO i njihove države članice doista bili tretirani kao saveznici, a ne kao gospodarski rivali kojima treba otežati poslovanje – kaže Picula. No, iako Joe Biden kao dugogodišnji senator i Obamin potpredsjednik ima iskustvo u međunarodnoj politici, očekivanja da će se to međunarodno iskustvo od prvog dana pretočiti u neke vidljive promjene u međunarodnim odnosima ipak možda nisu realna. Barem ne za Tonina Piculu:
– Po mom sudu, Biden će se, u slučaju da pobijedi, gotovo potpuno okrenuti domaćoj agendi: suzbijanju epidemije COVID-19, krizi, kao i naraslim socijalnim, društvenim, rasnim tenzijama u zemlji. S Bidenom bi došlo do vidljive promjene u općoj perspektivi kako Bijela kuća gleda na EU, pa time i na države članice. Ali to bi se dogodilo u takvom jednom ambijentu u kojem najveći dio predsjednikove pažnje, barem u prvim mjesecima, zaokuplja domaća agenda – smatra Tonino Picula.
Kad je riječ o Hrvatskoj, bivši ministar vanjskih poslova u Vladi premijera Ivice Račana i sadašnji SDP-ov europarlamentarac smatra da Hrvatska mora biti zainteresirana za to da se fokus svjetske politike usmjeri i na Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je jasno da je Daytonski sporazum nezaključen proces, i šire na jugoistočnu Europu ili zapadni Balkan.
– Treba vidjeti kakav bi mogao biti Bidenov odnos prema balkanskom nasljeđu Trumpove administracije. Kako bi se Biden odnosio prema tim pismima namjere koje su Vučić i Hoti (predsjednik Srbije i premijer Kosova, op.a.) potpisali u Trumpovu uredu? Hoće li to imati učinka na Bidenovu balkansku politiku? Hoće li on tražiti reviziju toga? Pa meni, ta tri dokumenta potpisana u Bijeloj kući su kao rijetke poštanske marke s greškom – komentira Picula.
No, na početku razgovora, prije svih tih predviđanja o Bidenu kao predsjedniku, i Picula naglašava nešto što bi se moglo pokazati kao povijesna specifičnost ovih izbora. To je mogućnost da po prvi put ne bude jasno – ni jutro poslije izbora, ni danima, tjednima poslije izbora – tko je zapravo pobijedio.
– Prvi put u pitanju je sam proces, hoće li on biti dovršen na način na koji se dovršavao praktički od početka 19. stoljeća, s predvidivim respektom prema proceduri, ili će se stvari zakomplicirati na način da ono što se dogodilo s Alom Goreom na Floridi 2000. izgleda kao dječja igra. Ovo može biti puno ozbiljnije ustavno pitanje ako Trump ostvari svoje najave da će dovesti u pitanje rezultat izbora u slučaju da mu taj rezultat ne bude odgovarao – kaže Tonino Picula.
“Europa treba Ameriku”
Bez obzira na to tko pobijedi na kraju dana, Europa i dalje treba Ameriku i Amerika i dalje treba Europu, tvrdi njemačka ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer u komentaru za portal Politico. “Iluzije o europskoj strateškoj autonomiji moraju prestati: Europljani neće moći zamijeniti ključnu ulogu Amerike kao jamca sigurnosti”, piše njemačka političarka, koja je svojedobno bila percipirana kao nasljednica Angele Merkel, ali je tu poziciju na čelu stranke CDU brzo izgubila.
U komentaru uoči američkih izbora, gospođa Kramp-Karrenbauer dodaje i da s druge strane postoji potreba za očuvanjem dobrih transatlantskih odnosa: “Nemam nikakve sumnje oko toga da je Americi potrebna Europa. Vrijednost Sjedinjenih Država kao globalne sile u znatnoj mjeri ovisi o tome ostaje li uvjerljiva njihova uloga zaštitnika Europe. Ali Europa mora pokazati Sjedinjenim Američkim Državama da nije samo ta koja uzima, nego i daje.”
Nova globalna strateška mapa, smatra Annegret Kramp-Karrenbauer, i dalje će zahtijevati od Europljana da preuzmu puno više odgovornosti za sigurnost, posebno u širem europskom susjedstvu, od Balkana do Baltičkog i Sjevernog mora ili do Bliskog istoka, Sredozemlja i Sahela. Njemačka ministrica obrane vjeruje da bi mogli oživjeti i pregovori o velikom trgovinskom sporazumu između EU i SAD-a. Trebamo biti ambiciozni oko dovršetka tog sporazuma, piše Annegret Kramp-Karrenbauer.
Podsjetimo, sporazum koji bi uklonio sve carinske, ali i mnoge regulatorne barijere, počeo se pregovarati u drugom mandatu predsjednika Baracka Obame. Poznat kao TTIP (Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo), sporazum nikad nije ispregovaran jer su najprije pregovori bili usporeni zbog raznih otpora, a potom je došao Trump koji je Uniji prijetio trgovinskim sankcijama, a ne sporazumima.
“Zašto bi bilo nemoguće ispregovarati sveobuhvatni sporazum (…) između dva ekonomski najvažnija prostora u svijetu? Nijedna druga politika ne bi dala veći poticaj rastu, istovremeno šaljući jasan signal Pekingu i diljem svijeta da stojimo zajedno u obrani naših vrijednosti i našeg načina poslovanja”, piše njemačka ministrica obrane Annegret KrampKarrenbauer.
Idila bi trebala nastupiti izborom Bidena???? Hahahaha....samo naprijed Trump