Tko je Kamala Harris? Optužila je Bidena za rasizam, a sad bi zbog njega mogla biti predsjednica

​Nakon što je američki predsjednik Joe Biden obznanio da će mu potpredsjednička kandidatkinja na izborima 3. studenoga biti Kamala Harris, američka je ljevica taj izbor dočekala s entuzijazmom. Njihov entuzijazam se ostvario s pobjedom nad Donaldom Trumpom, te je tada Kamala Harris postala prva potpredsjednica u povijesti SAD-a. Nitko tada nije mogao ni slutiti kako će samo par godina kasnije, nakon tjedana prozivki i molbi u medijima Joe Biden objaviti kako se povlači i da podržava upravo Harris u tome da postane kandidatkinja Demokratske stranke na nadolazećim izborima.

- Moji kolege demokrati, odlučio sam ne prihvatiti nominaciju i svu svoju energiju usmjeriti na svoje dužnosti predsjednika do kraja svog mandata. Moja prva odluka kao stranačkog kandidata 2020. bila je odabrati Kamalu Harris za svoju potpredsjednicu. I to je bila najbolja odluka koju sam donio. Danas želim ponuditi svoju punu potporu i podršku da Kamala bude kandidat naše stranke ove godine. Demokrati — vrijeme je da se udružimo i pobijedimo Trumpa. Napravimo to - objavio je Biden na X-u (nekadašnjem Twitteru).

Iako će Bidenova podrška biti bitna, na kraju dana tko će biti kandidat ili kandidatkinja Demokratske stranke, odlučit će stranka. No, s druge strane, suočeni s Donaldom Trumpom moglo bi se dogoditi da upravo ona izađe kao najjača kandidatkinja.

“Ta sam cura bila ja”

Kamala Harris (59) bivša je državna tužiteljica u Kaliforniji koja se ponosi svojim podrijetlom: majka joj je rođena u Indiji, a otac na Jamajki. U njezinu djetinjstvu posebno je indijsko nasljeđe imalo snažan utjecaj na buduću političarku. Prije 17 godina postala je prva tamnoputa osoba na mjestu državne odvjetnice u Kaliforniji, a nakon dva mandata na toj funkciji, izabrana je 2017. u Senat. Sama se bila kandidirala za predsjednicu te se neko vrijeme činilo da bi mogla postati jedan od favorita, ali je zbog mijenjanja stavova u nekim temama, posebno oko zdravstvenog sustava, izgubila podršku birača u anketama te je odustala i prije početka unutarstranačkih izbora.

Pa ipak, na demokratskoj debati u lipnju 2019. najsnažnije se sukobila s – Joeom Bidenom kojeg je optužila za provođenje rasističkih politika u 1970-ima. Harris je Bidena tada optužila da se protivio politici razvoženja crne djece školskim autobusima u većinom bijele škole, kao i bijele djece u većinom crne škole (Biden tvrdi da se protivio samo da to radi federalna vlada). Kako je SAD htio provesti rasnu desegregaciju, ta je politika povijesno bila važna, ali i djelomično nepopularna. No, nakon što je Harris na debati Bidenu spočitnula to što je kao dokaz svoje širokogrudnosti rekao da je u Senatu bio spreman surađivati sa samim rasistima, optužba za protivljenje razvoženja djece, i to unatoč tomu što je Harris rekla da vjeruje da on sam nije rasist, došla je kao velik udarac bivšem potpredsjedniku Baracka Obame.

Njezina rečenica “Ta sam mala cura bila ja” o svojoj integraciji u dotad bjelačke škole kojoj se Biden navodno protivio odzvanjat će u reklamama koje će protiv Bidena i Harris snimati Trump. Možda još i veću štetu svojem današnjem partneru u misiji rušenja Trumpa, Harris je zadala kada je podržala žene koje su Bidena optužile za neprimjerene dodire tijekom godina. Jedna je političarka iz Nevade rekla da ju je Biden poljubio u stražnji dio glave 2014. – Vjerujem im i poštujem njihovo pravo da ispričaju svoju priču te to što su hrabre da to i učine – rekla je Harris u vrijeme kada joj je Biden bio najveći rival za mjesto predsjedničkog kandidata. Kasnije je bivša pomoćnica Bidena Tara Reade tog političara optužila za seksualni napad što je Harris prokomentirala riječima da svatko, i Reade i Biden, ima pravo iznijeti svoju stranu priče. Zatim je Harris svog današnjeg šefa opisivala kao političara koji je “oduvijek radio za prava žena”. Također, konzervativni analitičari Harris su opisali kao političkog radikala. Svojedobno se založila za ukidanje svih privatnih osiguravateljskih tvrtki u zdravstvu što bi značilo prisilnu nacionalizaciju na tragu politika krajnje lijevog senatora Bernieja Sandersa.

No, unatoč brojnim kritičarima, Biden i Harris pobijedili su Donalda Trumpa. A sad bi to potencijalno mogla i drugi puta ako osvoji nominaciju stranke i pobijedi na izborima obilježenima snažnom polarizacijom, ali i posljedicama nedavnog atentata na Trumpa.