Odbor za zdravstvo HDZ-a priprema prijedlog potpune reorganizacije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Predlažu ukidanje neisplativih regionalnih ureda HZZO-a. Šef odbora prof. Ante Ćorušić objašnjava da nije moguće da četiri velika regionalna ureda HZZO-a kontroliraju 16 područnih. Njegova je vizija da se struktura HZZO-a postavi tako da postoji direkcija HZZO-a, zatim područni uredi i na kraju ispostave. Kaže da je zdravstveni sustav potrebno decentralizirati, pa tako i HZZO.
– Pri kraju je izrada strateškog plana HZZO-a za trogodišnje razdoblje. Potrebno je smanjiti broj lokacija, odnosno prostore u kojima je HZZO u najmu – rekao je Ćorušić.
Kada je riječ o centrali HZZO-a u Zagrebu, smatra da bi umjesto sadašnjih desetak lokacija svi HZZO-vi uredi i službe trebali biti u Gradišćanskoj ulici. Naime, tu je HZZO vlasnik građevinskog zemljišta, a postoji i mogućnost financiranja gradnje zgrade, dijelom i iz fondova EU. Budući da će se HZZO izdvojiti iz državne riznice, nastavio je Ćorušić, potrebno je ojačati kontrolu naplate doprinosa jer HZZO mora postići financijsku neovisnost.
– U plaćanju zdravstvenih doprinosa svi kasne, a posebno državne tvrtke jer im se gleda kroz prste – tvrdi prof. dr. Ćorušić koji je već ranije najavio promjene Zakona o zdravstvenom osiguranju kao i mogućnost odabira različitih paketa zdravstvenog osiguranja. HDZ se zalaže da temeljni paket za umirovljenike, branitelje, djecu i invalide i dalje plaća država. No i ti korisnici zdravstvenih usluga trebali bi plaćati dopunsko osiguranje. Oni građani koji žele više ulagati u svoje zdravlje imat će mogućnost tržišnog modela zdravstvenog osiguranja preko osiguravateljskih kuća. Pacijenti s takvim policama mogli bi birati instituciju, ali i liječnika koji će ih liječiti. Po Ćorušićevu izračunu, 700.000 osiguranika potencijalni su osiguranici dopunskog zdravstvenog osiguranja. Njih bi se moglo motivirati za ulazak u sustav dopunskog osiguranja (70 kuna mjesečno) povećanjem participacije za medicinsku uslugu sa sadašnjih 20 na 25 posto. Ovim izmjenama HDZ očekuje 1,5-2 milijarde kuna na godišnje, što bi pomoglo financijskoj održivosti javnog zdravstva u Hrvatskoj.
>> 'Zdravstveni sustav će do 2017. sam sanirati svoje gubitke'
Pitanje 2: Koji su problemi financiranja zdravstvene zaštite i kako oni utječu na zdravstveni sustav? Kriza, nezaposlenost, smanjena količina sredstava uplaćena iz doprinosa (za zdravstveno osiguranje)… Visina stope doprinosa… Može li zdravstveni sustav dobro funkcionirati neovisno o funkcioniranju ostalih segmenata unutar društvene zajednice? Može li funkcionirati zdravstveni sustav ukoliko ne funkcionira ekonomija, javna uprava i drugi segmenti društva? U kojoj mjeri zdravstveni sustav treba ovisiti o politici? Gdje je granična crta koja se ne smije prelaziti (niti s jedne niti s druge strane)?