Tko su ljudi u hrvatskom i srpskom timu za tužbe: Zagreb izabrao svjetsku klasu

Kad za tri mjeseca, 3. ožujka u 10 sati, na Međunarodnom sudu u Haagu počne usmena rasprava pred 15-eročlanim sudskim vijećem o hrvatskoj tužbi za genocid protiv Srbije, sav posao koji od 1999., a i prije, obavlja hrvatski pravni tim postat će javan. U pripremama je stvorena opsežna dokumentacija, vrijedno povijesno štivo iz doba Domovinskog rata, kronologija krvavih događaja, ali i svjedočanstva iz tog doba. Skupinu stručnjaka kojima je cilj obrazložiti i dokazati da je Hrvatska žrtva genocida, ali pritom iznimno voditi brigu da žrtve u pravnom i povijesnom kontekstu nikako ne budu zaboravljene, čine domaći stručnjaci, ali i strani eksperti, dva odvjetnika iz renomirane londonske odvjetničke tvrtke Matrix, čija je osnivačica i jedna od odvjetnica Cherie Blair, supruga bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira. Istodobno, i srpska strana, također uz pomoć stranaca, priprema se za taj prvi korak – usmenu raspravu o meritumu problema pred sudom.

Oprečne odluke suda

Dok na sudu u ožujku ne počne rasprava o meritumu problema, hrvatski – kao i srpski – pravni tim svoja stajališta, taktike i dokumente drži strogo tajnima. Hrvatski tim čine zastupnica Vesna Crnić-Grotić, profesorica međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Rijeci, koja je nedavno na tom mjestu zamijenila profesora prava s američkog sveučilišta Yale Mirjana Damašku, koji ostaje u timu kao pravni savjetnik. Suzastupnici su Andreja Metelko-Zgombič, pomoćnica ministrice vanjskih poslova, Jana Špero, načelnica u Ministarstvu pravosuđa, te Davorin Lapaš, profesor međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Tri su dame iskusne stručnjakinje pred međunarodnim sudom: profesorica Crnić-Grotić članica je stručne skupine u arbitražnom sporu sa Slovenijom, Andreja Metelko-Zgombič suzastupnica je u tom postupku, a Jana Špero je 2008. zastupala Hrvatsku pred Međunarodnim sudom na vrlo skliskom terenu kad je trebalo odlučiti je li taj sud uopće nadležan za tužbu za genocid koju je Hrvatska podnijela još 1999., što je u jednom trenutku bilo i više nego upitno. Cijela je neizvjesnost ležala na dvjema oprečnim odlukama suda. U predmetu tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore zbog povrede odredbi Konvencija odlučio da je nadležan.

Hrvatska je 1999. podnijela zahtjev za pokretanje tužbe protiv odredaba Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida protiv tadašnje SR Jugoslavije, koju je sastavio tadašnji ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović. Obrazloženje te tužbe, odnosno Memorijal, dvije godine poslije, napisali su današnji predsjednik Ivo Josipović i današnji pomoćnik glavnog tajnika UN-a Ivan Šimonović. U Memorijalu se, među ostalim, traži da Srbija privede pravdi osobe koje su počinile nedjela genocida, dostavi podatke o nestalima, vrati kulturna dobra i plati ratnu štetu.

Upravo je razgovor o tim pitanjima obuhvaćen bilateralnim razgovorima sa Srbijom, koja je u međuvremenu podnijela protutužbu. Srbija je u tom smislu više puta davala signal i tražila da države povuku tužbe, no hrvatska je strana ponavljala kako bi takav razgovor mogao doći na red tek onda kad se ispune sva traženja, što do sada nije učinjeno. Uvjetno rečeno, argumenti za povlačenje s hrvatske strane mogla bi biti presuda Međunarodnog suda pravde iz 2007. u slučaju BiH protiv Srbije, u kojem je sud utvrdio da Srbi na teritoriju BiH nisu počinili genocid. Doduše, utvrđen je genocid na području Srebrenice, ali je sud presudio kako taj genocid nije počinila Srbija, već ga “samo nije spriječila”.

Strani odvjetnici koji savjetuju hrvatske stručnjake kako bi Hrvatska dokazala da je Srbija počinila genocid spadaju u “tešku kategoriju” i redovito su na listi najtraženijih.

Dvoje od njih, Phillipe Sands i James Crawford, dolaze iz odvjetničke tvrtke Matrix, koju je pokrenula supruga u to vrijeme britanskog premijera Tonyja Blaira Cherie Blair. Samo osnivanje Matrixa pratila je kontroverza – Cherie Blair je 2000. zagovarala promjenu Zakona o ljudskim pravima zadirući u suprugov politički teren te podržavajući agendu njegove vlade.

Kritičari su osnivanje Matrixa te godine nazvali kao pokušaj kapitalizacije zakona svojega supruga. Tijekom Blairova mandata Matrix je bio – opisuju – “politički moderan” ured pod tihim patronatom Downing Streeta, pa je bilo očekivati zastoj nakon njegove ostavke 2007. godine. U prvoj godini nakon ostavke zarada im je pala za 0,7 posto, no promjenom strategije, širenjem ekspertize i internacionalizacijom prakse, vratili su se među vodeće tvrtke.

Izvrstan odabir – komentirao nam je Richard Parnham, britanski odvjetnik i novinar:

– Matrix se redovito pojavljuje među top-tvrtkama, a odvjetnici su iskusni profesionalci i stručnjaci, mnogi od njih profesori na prestižnim sveučilištima.

Veliki svjetski sporovi

Matrix danas ima gotovo 70 odvjetnika sa širokim spektrom ekspertize, a klijenti su im redom prominentni. Cherie Blair, odnosno Cherie Booth, imenom pod kojim se bavi pravom, jedna je od tih stručnjaka, no ona se isključivo bavi ljudskim pravima, za razliku od kolege i suosnivača Phillipsa, čiji portfolio uključuje spor Mađarske i Slovačke, Nikaragve i Hondurasa, SAD-a i EU u slučaju GM proizvoda te onaj između Irske i Ujedinjenog Kraljevstva na Međunarodnom sudu za pravo mora.

Iako je sa suprugom Tonyja Blaira, osnivač Matrixa u knjizi Svijet bezakonja iz 2006. optužio je američkog predsjednika Georgea W. Busha i Blaira da su napadom na Irak povrijedili međunarodno pravo, a i govori se da je odbio braniti generala Pinocheta. Njegov kolega i profesor s Cambridgea James Crawford savjetovao je vlade u slučajevima sporova Austrije i Portugala oko Istočnog Timora, Irana protiv SAD-a oko naftnih platformi, Mađarske i Slovačke, ali i branio jednostrano proglašavanje neovisnosti Kosova. Njima se pridružio i Keir Starmer, odvjetnik i dosadašnji glavni tužitelj za Englesku i Wales.

Isticanje termina genocid za Srebrenicu obični je populizam

Schabas iz srpskog tima

Srpski pak tim u tužbi pred sudom predvodi Saša Obradović. Prvak države u karateu, sudac na općinskom, ali i vojnom sudu 1999., potom diplomat u srpskom veleposlanstvu u Haagu, ali i pisac, autor desetak knjiga beletristike. U javnosti je postao poznat kad je 1999. tražio od parlamenta da ga razriješi sudske dužnosti jer “suci svoje poštenje moraju dokazivati siromaštvom, primorani su za plaću od stotinu njemačkih maraka mjesečno suditi predsjedniku SAD-a Billu Clintonu te da u Srbiji u zatvor odlazi tek sirotinja”.

Kad je ipak imenovan šefom pravnog tima, “izletio” mu je stav o sporu s Hrvatskom: smatra da je “ono što se od 1941. do 1945. godine dogodilo u NDH od ekstremne važnosti za Sudsko vijeće kako bi se utvrdilo kako je zaista došlo do takvih događaja”. Srpskom timu pomaže William Schabas sa sveučilišta Middlesex, predsjednik Međunarodne udruge znanstvenika koji se bave genocidom te je već prije iznosio stavove da događaje u Srebrenici ne smatra genocidom tvrdeći da se danas termin genocid upotrebljava populistički.