Tko želi studirati vani ne mora imati prosjek ocjena 5.0

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju našim studentima značajno su se povećale mogućnosti studiranja u inozemstvu. U zemljama članicama EU studirati mogu po istim uvjetima po kojima studiraju i njihovi državljani, a to znači da na javnim, odnosno državnim fakultetima ne trebaju uopće plaćati školarinu ili će je platiti onoliko koliko i domaći studenti. Ista pravila vrijede i za privatne fakultete, no činjenica je da su na najprestižnijima od njih školarine i do nekoliko desetaka tisuća dolara.

Za izrazito uspješne i talentirane maturante koji prođu strogu selekciju, takva sveučilišta nude i stipendije. Inozemna diploma najčešće znači brži dolazak do atraktivnog i dobro plaćenog posla. Potvrđuje to i naš sugovornik Mak Đukan, koji je nakon završetka studija ekonomije u Zagrebu jednu godinu magisterija odradio u Japanu na Sveučilištu Ritsumeikan, a drugu godinu u Njemačkoj na Sveučilištu primijenjenih znanosti Trier. Studij su mu u potpunosti financirali japanska i njemačka vlada. Prije toga jedan semestar je proveo na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu.

Važna pravilna prijava

– Vrlo je važno započeti proces prijave dovoljno rano. Na primjer, želite li upisati diplomski ili dodiplomski program koji započinje u jesen 2014., trebali ste se već prijaviti, i to najkasnije u rujnu. Glavni razlog je proces pripreme za standardizirane testove koji su jedan od uvjeta za upis na strana sveučilišta –- objašnjava Mak Đukan. Odnosi se to, dodaje, za TOEFL test kojim se provjerava znanje engleskog jezika, pa čak i specifičnih riječi na razini Oxfordskog rječnika, te za poslovne škole, i GRE ili GMAT testovi koji se sastoje od testiranja matematičkih vještina, logičkog razmišljanja u kontekstu poznavanja engleskog jezika. Za svaki taj test, kaže Đukan, postoje knjige i tečajevi koji pomažu u pripremi, ali, ipak, dodaje, planirajte da te testove nećete položiti iz prve.

–Neki ljudi odu prvi put na test samo da bi uživo vidjeli kako izgleda. Studenti imaju pravo polagati taj test više puta, samo, svako se polaganje plaća od 100 do 200 dolara –- kaže i savjetuje tromjesečne pripreme za polaganje tih testova.

–Prilikom prijave vrlo je bitno pažljivo pročitati što se sve traži od dokumenata. Među njima se obično nalaze motivacijsko pismo, prijedlog istraživanja, primjer pisanog rada, pisma preporuke od bivših profesora ili poslodavaca, životopis itd. Prilikom pisanja motivacijskog pisma, pogotovo ako se radi o prijavi za neku stipendiju, naglasite da je vaš cilj korištenje stečenog znanja za razvoj Hrvatske, društva općenito i tako dalje –- savjetuje Đukan i naglašava da je važno navesti i druge aktivnosti na kojima ste bili angažirani kao srednjoškolac, odnosno student pa u tom slučaju nije ključno da su ocjene 5.0. U pronalaženju odgovarajućih fakulteta ili postdiplomskih studija maturantima, odnosno studentima pomažu brojne agencije specijalizirane za to, a već godinama im je na raspolaganju i Institut za razvoj obrazovanja koji od 11. do 22. studenog učenicima i studentima savjetuje kako studirati u SAD-u.

Besplatna savjetovanja

Zainteresiranima se nudi raznolik program besplatnih grupnih savjetovanja o studiranju u Sjedinjenim Državama, ali i virtualna predavanja i virtualni sajam na kojem će sudjelovati predstavnici više od stotinu akreditiranih visokih američkih učilišta te posebna savjetovanja za uspješno polaganje testova i pisanja prijava i eseja za studij u inozemstvu. (Detaljne informacije dostupne su na http://www.iro.hr/ (izravan link: http://www.iro.hr/hr/info-servis/vijesti-iz-instituta/priopcenja-za-javnost/view-info-7954). Prema višegodišnjem iskustvu Instituta Sjedinjene Države jedno su od najpopularnijih studijskih odredišta za naše studente i profesore.

U akademskoj 2011./2012. godini u SAD-u je studirao 581 naš državljanin, od čega je njih 49 posto bilo na preddiplomskoj, 34 posto na diplomskoj razini i 17 posto na programima stručnog usavršavanja. Jedan od pokazatelja uspješnosti hrvatskih studenata jest i podatak da većina njih studira na sveučilištima koja se nalaze među 100 najboljih sveučilišta na svijetu. Prema statistikama UNESCO-a, u 2011. godini studij u inozemstvu je upisalo je 6810 hrvatskih studenata, a njih 80 posto odlučilo se za studij u zemljamama EU-a. Najveći broj studira ih u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Sloveniji, SAD-u. Zanimljivo je da ih nekoliko stotina studira i u Srbiji.

U inozemstvu, precizinije u glavnom gradu susjedne nam Mađarske, studirao je Nikola Baketa.

Nakon što je u Zagrebu završio četvrtu godinu politologije, upisao je magistarski studij na Centare Europe of University.

–Njihov program međunarodnih odnosa i političkih znanosti je među pet najboljih u Europi. Školarina im je 10-12 tisuća eura, ali daju stipendije. Tamo sam bio godinu dana, a sa mnom su studirali ljudi iz Hong Konga, Trinidada i Tobaga, Kanade i mnogih europskih zemalja. Pravi internacionalni studij –- kaže Baketa, koji trenutačno radi na projektu kojeg organizira Sveučilište iz Osla u suradnji s beogradskim i zagrebačkim sveučilištima. Ono što je za buduće studente koji žele studirati u inozemstvu važno je da trebaju znati gdje žele studirati. Tada je najbolje da po potrebne informacije odu u veleposlanstva tih zemalja, povežu se sa starijim kolegama koji studiraju u tim zemljama kako bi čuli njihova iskustva i savjete, a zatim da pomoć zatraže i od specijaliziranih agencija. Adresa koju ne smiju preskočiti je Institut za razvoj obrazovanja.