– Tvrdnja da Plenkovićev posjet Ukrajini na bilo koji način ohrabruje Kijev na vojno rješenje krize samo je još jedna besmislica ruske propagande - komentirao je jučer Elmar Brok, ugledni njemački europarlamentarac i predsjednik Odbora za vanjsku politiku EP-a, priopćenje ruskog Ministarstva vanjskih poslova nakon posjeta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Ukrajini.
Reakcije u EU institucijama u Bruxellesu na tragu su te reakcije, koju je u ekskluzivnoj izjavi za Večernji list dao Brok, inače vjeran suradnik njemačke kancelarke Angele Merkel, blizak Plenkoviću kojemu je pomogao da u EP-u postane potpredsjenik odbora i šef delegacije za odnose EP-a s Ukrajinom.
– Ne vidim kako bi posjet premijera Plenkovića predstavljao kršenje mirovnog sporazuma iz Minska. Suvereno je pravo jedne zemlje da prijateljski razgovara s drugom zemljom. A davanje primjera o tome kako reintegrirati ljude neke zemlje može biti samo pozitivna stvar - dodao je Elmar Brok.
Podsjetimo, ruska diplomacija prekjučer je objavila priopćenje u kojem izražava “ozbiljnu zabrinutost” zbog formiranja radne skupine, za koju je premijer Plenković prilikom posjeta Ukrajini potvrdio da će se baviti i razmjenom hrvatskih iskustava u mirnoj reintegraciji okupiranih područja, koja mogu biti primijenjena na područje Donjecka i Luganska u Ukrajini.
Rusi tvrde da takav hrvatski postupak “odvraća pozornost Kijeva od njegovih već zaustavljenih obveza iz sporazuma iz Minska”.
Rusko priopćenje navodi da Hrvatska ima iskustvo “koje je rezultiralo prisilnim egzodusom 250.000 Srba” u vojno-redarstvenim akcijama Bljesak i Oluja.
Iako u Bruxellesu ne vide razlog za oštru reakciju Rusije, te doživljavaju Plenkovićev potez kao pozitivan, diplomat jedne europske države kaže kako hrvatsko i ukrajinsko iskustvo imaju sličnosti, ali i velike razlike, posebno u tome što su Srbi bili vojno poraženi prije no što su pristali na mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, a nitko ne razmišlja o vojnom sukobu s nuklearnom silom Rusijom.
Jedan bivši ugledni hrvatski diplomat s kojim smo razgovarali pod uvjetom anonimnosti iznosi pomalo kritično mišljenje: smatra, naime, da se državama koje nemaju toliku moć da razriješe sukob u Ukrajini “nije pametno upuštati u političko posredovanje”.
Taj sugovornik smatra da su Plenkovićeve poruke Ukrajini plemenite i dobre s aspekta naglašavanja nepovredivosti teritorijalnog integriteta i suvereniteta, ali da se nameće pitanje je li Hrvatskoj isplativo ulaziti u politički sukob s Rusijom.
U ovakvoj situaciji vidi se i koliko je pogrešno što Hrvatska već skoro dvije godine nema veleposlanika u Moskvi, odakle se ostavkom iz osobnih razloga povukao Igor Pokaz (inače Plenkovićem kum).
– To je niža razina, a ja se bavim ozbiljnom i odgovornom vanjskom politikom, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković komentirajući oštre kritike koje su stigle iz Ureda za informiranje ruskog Ministarstva vanjskih poslova.
– To je samo priopćenje jednog odjela ruskog Ministarstva vanjskih poslova. Moj službeni put u Ukrajinu bio je sadržajno fantastičan. Mi podržavamo Minski sporazum u kojem je 13 točaka i kad usporedimo njegove ciljeve i sjetimo se iskustva Hrvatske iz procesa mirne reintegracije postoji niz sličnosti.
Naša je poruka bila poruka mira, iskustva Hrvatske koja je imala okupirani teritorij i želi savjetodavnim putem pomoći da se olakšaju procesi – rekao je jučer predsjednik Vlade Andrej Plenković.
>> Plenković odgovorio na oštre kritike iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova
"Jedan bivši ugledni hrvatski diplomat" Riječi ' bivši ugledni ' bodu oči i zdrav razum, Bivši ugledni hrvatski diplomatine postoje. Jedino ako se misli na Budu Lončara, he he.