Na Večernji TV-u gostovao je Tomislav Debeljak, šef uprave Brodosplita, koji je s novinarkom Lanom Kovačević govorio o aktualnostima u splitskom škveru.
Kredit koji je Brodosplitu odobrila ruska VTB banka sad je blokiran zbog sankcija Rusiji. Brodosplit još uvijek iščekuje odgovor Vlade na prijedlog da kredit preuzme HBOR.
– Kad je počeo rat u Ukrajini, VTB banka je blokirana i više se ne mogu isplaćivati daljnje rate kredita. Tu su stali radovi koje treba nastaviti da naša industrija ne bi zbog sankcija propadala. U tijeku su razgovori i pregovori i nadam se da će to biti riješeno.
Ta vas je banka jedina htjela kreditirati?
– Jako je mnogo banaka koje su prije dvije, tri godine bile voljne kreditirati. Ona je bila najbrža i najpovoljnija, pa smo je izabrali. Nitko tada nije očekivao da će se nešto ovakvo dogoditi.
Europska komisija 23. ožujka odobrila je privremeni okvir poduzetnicima. Taj okvir podrazumijeva potporu u svim sektorima. Zašto se to kod nas jasnije ne komunicira i što bi to za vas značilo?
To je nevezano za ovaj naš problem. Poskupjeli su struja i čelik. Koliko imam informacije, to je okvirna uredba slična onoj za COVID-19, pa oni koji imaju povećane troškove, najviše u cijeni struje i plina, mogu dobiti potpore.
Kad bi se HBOR uključio u refinanciranje, Brodosplit bi dovršio brodove, a državi bi bilo vraćeno jamstvo. Zašto je onda došlo do problema?
Najveći je problem što nije određen oblik financiranja, za razliku od primjerice Norveške. Zato nam je lakše vani naći kredit jer smo pozitivni, imamo velik kapital i dobro radimo, pa nam nije problem vani naći banku, iako to nije uobičajena praksa. Uobičajena je praksa da domaća izvozna banka financira brodogradnju.
Financirali su već dva broda s nešto većim iznosom. Zašto sad odbijaju pomoći?
Financirali su dva broda i ukupna je zarada države i HBOR-a bila oko 90 milijuna kuna. Nije da odbijaju, više je to stvar negative zbog Uljanika i negativnih stvari iz prošlosti. Radnik nije kriv ni u Uljaniku, ni u 3. maju, ni Brodosplitu, nego kriminal koji se događao i loša uprava pa zato svima treba pomoći. Naša priča odlikaša i Uljanika upravo je suprotna. Sad ispaštamo zbog njih u tom segmentu.
Što s radnicima?
Ono za što imamo financije radimo, a za što nemamo, ne možemo raditi. Sve svoje financije koje nismo trebali ugovorno izvršavati, nekih 30 milijuna eura svojeg kapitala, uložili smo u te projekte i došli smo do zida. Ne možemo reći radnicima da rade, a nemamo još osigurano financiranje. Duboko se nadam da će se to brzo riješiti i da radnicima konačno može laknuti. Ono dobro što se dogodilo jest sloga radnika, nedaća povezuje. Nadam se da će to na kraju biti dobra priča, da ćemo krenuti raditi.
Zašto država nije definirala model financiranja brodograđevnih projekata po jasnim komercijalnim uvjetima?
U prijašnjim vladama i prije privatizacije Brodosplita, da je to tako definirano, onda možda brodogradnje ne bi bilo jer sve negative ne bi mogle doći do financiranja. Kad bi se postavilo po uzoru na ostale zemlje, onda bi samo Brodosplit od velike brodogradnje mogao dobivati jer je pozitivan. Trebali bismo to napraviti po uzoru na Njemačku, Italiju, Nizozemsku, Norvešku...
Što s ugovorima 15 ophodnih brodova za izvoz?
Sa sva četiri kupca u kontaktu smo na dnevnoj bazi, zasad svi razumiju da je riječ o višoj sili i potpuno su uz nas. Samo ne smijemo dopustiti da to drugo traje zbog radnika da ne odu i zbog kupaca. Brodogradnja je kao mravinjak i sve mora biti dobro organizirano. Ako se nešto raspadne, teško je to vratiti. Ne smijemo dopustiti da nam ključni ljudi počnu odlaziti.
Imali ste u planu graditi brodove na LNG pogon, ali država nije imala sluha da vam da garanciju. Što s time? Takvim je brodovima cijena znatno porasla.
To su kontejnerski brodovi pogonjeni LNG-om, za koje smo tražili državnu garanciju prije sedam, osam godina, a nismo je dobili. U isto vrijeme u Uljaniku i Trogiru gradili su se brodovi koji su napravili gubitke, a ovaj naš projekt dobio bi dodatnu vrijednost od oko pola milijarde kuna. Javnost možda ne zna, ali Brodosplit je od prvog dana, kad je privatiziran, izašao iz niše balkera i tankera, unatoč jakim otporima države. Rekao sam da neću ugovoriti nijedan brod s gubitkom. Otišli smo u segment jahti i putničkih brodova koji su profitabilni. Danas smo najjači na svijetu u polarnim kruzerima. Brodosplit je do sada napravio golemi pomak. Uzdignuli smo se drastično iznad i postali izvozna perjanica. I novi ugovori odnose se na još bolje brodove od toga.
Što onda kažete na izjave ministra koji kažu da rješenje problema koje tražite nije tako jednostavno...
Mislio je možda na to da DIV grupa ima i tvornicu vijaka, tako da je to jedan problem koji nema veze s brodogradnjom. U sektoru gradnje jedna smo od najvećih kompanija za željeznice za gornji ustroj, gdje imamo uloženo 200 milijuna kuna, a došlo je do promjene cijena. Svi imaju taj problem. To je možda mislio kad je rekao da su višeslojni problemi, no u Brodosplitu samo je jedan problem, a to je da se riješi refinanciranje.
Na Trgovačkom sudu u Splitu odlučuje se o stečaju tvrtki iz sustava Brodosplita.
Kad je počela kriza zbog COVID-19, došlo je do pomanjkanja poslova jer nije bilo novih ugovora. Došlo je do vakuuma. Država je dala subvencije za jedan dio plaća. Mi smo svoj dio većinom davali, a država nije na vrijeme isplaćivala određene stvari. Ukupni gubici tih firmi koje smo održavali nešto su manji od 30 milijuna kuna i na naš cjelokupni promet to je samo nekoliko posto. Što se tiče stečajeva, tu treba što prije odlučiti da se te firme spase.
Je li to početak kraja splitskog škvera?
Apsolutno nije. Prije smo iz svog kapitala plaćali, a sad smo zbog ovog dijela došli do zida, ne možemo pokrivati i neke tuđe gubitke. Vjerujem da će se to brzo riješiti. S financiranjem ćemo ih sve skupa spasiti.
Što ako se situacija ne riješi i ne dođe do financiranja HBOR-a?
Pozitivac sam i sve smjernice ukazuju na to da moramo riješiti problem. Bio bi autogol da zbog sankcija nekome drugome ispaštamo mi sami.
Tip je manipulator prve klase. To samo kod nas može ovako uz svoje kompiće cuclati pare od države.