Hrvatske tvrtke u Rusiju su prošle godine izvezle proizvode u vrijednosti 204 milijuna eura, dok je uvoz iznosio 463 milijuna. Najviše su se izvozili lijekovi (80 milijuna eura) i soja (46). Izvoz u Ukrajinu iznosio je 57,8 milijuna eura, također najviše lijekova, pripravaka za brijanje i kalupa.
U Rusiju je izvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za 45,7 milijuna eura, a u Ukrajinu 5,4 milijuna, što zajedno čini tek 1,9 posto ukupnog hrvatskog izvoza u segmentu hrane, uključujući duhan i prerađevine, napominju u HGK-u. U Rusiju se najviše izvoze soja i proizvodi visokog stupnja prerade poput umaka, a u Ukrajinu proizvodi na bazi žitarica, riblje prerađevine, duhan, umaci, juhe...
U metaloprerađivačkom sektoru europski kupci otkazali su narudžbe za svoje pogone u Rusiji. Otkazana je, primjerice, gradnja plovnog doka u Ukrajini, vlada nestašica sirovina. U Ukrajinu smo lani izvezli proizvode od drva i namještaja u vrijednosti 748.000 eura, što u ukupnom izvozu tih proizvoda čini tek 0,06 posto, a u Rusiju još i manje.
No, uvoz u tom segmentu iz Rusije i Ukrajine u 2021. godini iznosio je 17,2 milijuna eura, a kompletna dobava tih proizvoda trenutno stoji. Tvrtke koje ovise o sirovini iz tih zemalja prisiljene su otkazati već ugovorene narudžbe kupcima. Probleme imaju i tvrtke poput Brodosplita zbog kredita u banci u ruskom vlasništvu.
- IT je specifičan u odnosu na druge proizvodne industrije jer nije vezan za sam prostor djelovanja - kažu u HGK-u.
