U novoj havariji ruske nuklearne podmornice, već trećoj u ovom desetljeću, u subotu navečer po europskom vremenu u Japanskom moru smrtno se otrovalo najmanje 20 ljudi.
Još 22 čovjeka prevezena su u bolnicu u Vladivostoku, a mediji izvještavaju kako je, s obzirom na broj žrtava, to najveća nesreća u ruskoj mornarici od potonuća podmornice Kursk prije osam godina.
Nerabljene maske
Komsomolskaja Pravda piše da je tragediju prouzročilo bezrazložno paljenje protupožarnog sustava koji se protiv vatre bori ispuštanjem plina za raspršivanje kisika freon 22 i vrlo je otrovan.
Plovilo je bilo opremljeno maskama s kisikom, no još nije objašnjeno zbog čega ih stradali nisu uspjeli koristiti, niti zašto je sistem reagirao na nepostojeći požar.
Od 208 ljudi u podmornici tek je osamdesetak bilo vojnika.
Ostatak su bili radnici brodogradilišnog zavoda iz Komsomolska na Amuru. Prema izvorima KP-a, čak 17 poginulih su civili.
– Podmornica nije pretrpjela oštećenja, odjeljci su proventilirani, a nuklearni reaktor radi po standardnom režimu. Razina radijacije je unutar normirane razine – tvrdi glasnogovornik VMF-a, kapetan Igor Digalo.
Riječ je o podmornici na nuklearni pogon tipa “Šuka-B” (“Ajkula 2” po NATO-voj klasifikaciji), koja trenutačno nije u sastavu ruske flote. Pod imenom Nerpa stvarala se od 1991. do 1996. godine, no nikada nije završena zbog obustava u propadajućoj postsovjetskoj armiji.
Radovi i testiranja nastavili su se tek 2004., navodno kako bi se podmornicu iznajmilo Indiji. Posao se trebalo završiti još lani, no Nerpa je navodno bila u vrlo lošem stanju.
U indijskim medijima pojavila se informacija da je Nerpa trebala biti unajmljena za 650 milijuna dolara na deset godina, no ruska vojska demantira podatak.
Sovjetski balast
Unatoč godinama najavljivanoj modernizaciji, ruska vojska u 21. stoljeću još uvijek vuče za sobom zastarjeli, sovjetski tehničko-kadrovski balast.
Nova havarija ruske podmornice poklopila se s ovomjesečnim, za SAD prilično provokativnim vojnim vježbama između Rusije i Venezuele, u sklopu kojih je Moskva odlučila poslati dio svoje flote u Karipsko more – potez koji se smatra odgovorom na pomoć američkih vojnih brodova Gruziji tijekom kolovoškog rata.
Medvedev naredio hitnu istragu
Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev smjesta je naredio državnom tužitelju Juriju Čajki hitnu istragu o razlozima još jedne masovne tragedije s predznakom nuklearne prijetnje, a ministru obrane Anatoliju Serdjukovu naložio je pružanje materijalne i druge moguće pomoći obiteljima žrtava. Njegov prethodnik Vladimir Putin neke od najžešćih kritika tijekom osam godina svog predsjednikovanja doživio je upravo nakon katastrofe Kurska. U javnosti je tada ostavio dojam nezainteresiranosti za nesreću.
Podsjetnik na Kursk
Samo u slučaju podmornica mediji od 1992. bilježe osam većih incidenata, a broj poginulih veći je od 150. Najcrnji datum je 12. kolovoza 2000., kada je u Barentsovu moru potonula nuklearna podmornica Kursk, pri čemu nijedan od 118 članova posade nije preživio. Samo tri godine poslije opet je u Barentsovu moru potonula praktički “umirovljena” podmornica K-159, odnijevši devet života. Ruska vojska proteklih je godina bila optuživana i za zataškavanje ekoloških posljedica učestalih havarija s radioaktivnim oružjem.