Burza nezaposlenih krenula je u 2025. godini s oko 92 tisuće ljudi koji traže posao, od kojih samo njih 20 tisuće prima novčanu naknadu. Hrvatska ima najstrože kriterije za isplatu novčane naknade unutar EU, koja će se dijelu nezaposlenih ipak povećati za pet posto od siječnja. Sabor je pred kraj prošle godine promijenio Zakon o tržištu rada prema kojemu se novčana naknada nakon 90 dana nezaposlenosti povećava s 30 na 35 posto osnovice plaće otpuštenog radnika, što bi moglo biti kojih desetak eura više. Ekonomski je institut predlagao da se naknada u tom periodu podigne na 55 posto radnikove osnovice, no država se na kraju odlučila za mršavije rješenje.
Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 60 posto radnikove prethodne plaće, za razdoblje od 91. do 180. dana korištenja ona se po novom spušta na 35 posto, a za preostalo vrijeme korištenja na 30 posto osnovice, no ni taj iznos ne može probiti gornje limite. Prosječna naknada za nezaposlene kreće se oko 420 eura, s tim što nitko ne može dobiti više od 916,60 eura, neovisno o tome kolika mu je bila plaća, ni manje od 404,50 eura.
Premda škrtari s naknadama za nezaposlene, hrvatska država je široke ruke s novčanim poticajima za zapošljavanje pa će se i ove godine u devet različitih mjera raspodijeliti oko 163 milijuna eura koja uglavnom stižu iz europskih fondova. Lani je država financirala ostanak u radnom odnosu, pripravništvo, samozapošljavanje, povratak u zemlju ili dodatno obrazovanje za oko 38 tisuća osoba, s tim što je oko 4600 osoba uzelo novac s burze da pokrenu vlastiti biznis. Ove se godine za samozapošljavanje odobrava od 7000 do 15.000 eura. Ostalo je potrošeno na edukaciju ili pak zadržavanje radnika na poslu, odnosno završilo je na računima raznih poslodavaca. Nedavno se ministar Marin Piletić pohvalio da je od listopada 2016. godine kroz mjere aktivne politike zapošljavanja prošlo više od 280 tisuća osoba, za što je u devet godina izdvojeno više od milijardu eura. Hrvatska nikad nije imala manje nezaposlenih uglavnom zbog iseljavanja, dok se potrebe domaćeg tržišta rada pokrivaju uvozom stranih radnika.
Marina Tkalec, analitičarka Ekonomskog instituta Zagreb, kaže da bi mjere trebalo usmjeriti prema jačem angažmanu žena i starije populacije na tržištu rada, a posebno starijih osoba oba spola s nižom razinom obrazovanja. Hrvatska, inače, uz Bugarsku i Rumunjsku ima najlošiju zaposlenost populacije od 55 do 65 godina, gdje, naprimjer, u Njemačkoj radi njih 70 posto, za razliku od Hrvatske gdje je zaposlenost ljudi te dobi oko 42 posto. – Žene se u pravilu brinu o djeci i starijim nemoćnim osobama. Da bi se one oslobodile, treba jačati institucionalnu skrb, graditi više vrtića i staračkih domova, uvesti cjelodnevnu nastavu i slično – kaže Tkalec.
Premda zaposlenost raste jer se strani radnici zapošljavaju drugim kanalima, u Hrvatskoj pada broj oglasa u kojima se traže radnici bez kvalifikacija ili s nižom spremom. Raste potražnja za knjigovođama, a više je oglasa i za profesore te zaposlenike u financijama. S druge strane, lani se tražilo manje građevinara, konobara, programera, radnika u proizvodnji te teleoperatera i učitelja nego godinu dana ranije. No, svejedno, konobari su i dalje treće najtraženije zanimanje u Hrvatskoj, nakon trgovaca i kuhara!
Bolje ciljati s mjerama
Sociolog Teo Matković, stručnjak za tržište rada, ne vidi da će u nastavku ove godine doći do usporavanja na tržištu rada. – Nezaposlenost je povijesno niska, a čak su se i njezine sezonske oscilacije smanjile, što je dobro. Izdašni resursi uloženi u mjere i naknade neće škoditi tržištu rada, ali će biti učinkovitije ako budu dobro ciljane, tako da obrazovanju dobiju pristup prvenstveno oni koji se bez mjera ne mogli usavršavati, a priliku za iskustvo na tržištu rada ili pokretanje biznisa kroz mjere dobiju ponajprije oni koji bez potpora to ne bi uspjeli – kaže Matković.
Pred kraj godine uočeno je i pojačano zapošljavanje mladih na ugovore na neodređeno, jer će poslodavci sljedećih pet godina koristiti oslobođenje od plaćanja zdravstvenih doprinose za sve mlade koje su zaposlili za stalno do 31. 12. 2024.
GALERIJA Godišnja plaća i do 110.000 eura. Ovo će biti 10 najtraženijih zanimanja ove godine
Burza je za dioničare, a ne za nezaposlene. Da burza.. Svašta...