Transkript hrvatskog kapetana: Valovi su visoki 10 m i više. Motori više ne rade

Havarija na brodu Bourbon Rhode pod vodstvom kapetana iz Šibenika Dine Miškića dogodila se 26. rujna u vodama Martiniquea. Rezultat intenzivne i višednevne potrage trojica su spašenih, četvorica mrtvih i sedmorica nestalih članova posade.

Transkript koji detaljno i dramatično opisuje posljednje sate broda Bourbon Rhode pojavio se u pomorskim krugovima, a redakcijama Dalmacija Danas i Morski.hr dostavio ga je Dinin kolega koji se trenutačno nalazi izvan Europe. Kaže, ne slaže se sa skrivanjem istine i zbog toga je odlučio pustiti u javnost ono što je došlo do njega povjerljivim kanalima.

– Za transkript kaže da je autentičan i da mu ga je bilo vrlo teško čitati, no  javnost mora znati što se toga dana dogodilo. Naš sugovornik kapetan je već nekoliko godina, trenutačno radi kao inspektor na brodovima. S Dinom je radio jedno vrijeme u Nigeriji na offshore brodovima – piše Morski.hr. Dinin je bivši kolega "pomorski jezik'' preveo tako da svima bude razumljiv.

– Transkript je zasigurno potekao iz tvrtke koja je bila u dopisu s Marlinkom (SSAS). Netko iz Bourbona to je proslijedio aplikacijom WhatsApp – objasnio je.

Prepisku prenosimo u cijelosti.

– Ovo je automatska poruka poslana s uređaja prilikom pritiskanja „DISTRESS“ dugmeta. Operativni menadžer Bourbona kontaktirao je Marlink tražeći da bude direktan posrednik kako bi poruke stizale što prije.

– 17 minuta kasnije stiže pisana poruka da brod tone jer ulazi voda u strojarnicu, u 8.45.

– 13 minuta kasnije, u 8.58 ponovno je pisana poruka, dodana je pozicija broda.

Vsat i FBB (Fleet BroadBand) nedostupan im je već na početku komunikacije, a to znači da nisu imali internet, radio je samo Inmarsat C (Marlink SSAS) sustav. To je normalno na brodovima kad je veliko nevrijeme jer antena koja prati satelit ne može stići valjanje i posrtanje broda u tim uvjetima. Čak i ako je sve bilo u funkciji, fizički nije mogla pratiti brzinu valjanja broda.

– Tek poslije treće poslane poruke da brod tone kompanija odgovara u 9.42, sat i 14 minuta poslije prvog poziva u pomoć.

„Dino, poruka primljena. Pomorski koordinacijski centar spašavanja je uključen, potvrdi nivo vode u strojarnici (totalna ili djelomična poplava).

Potvrdi radi li pomoćni generator i uspijevaju li kaljužne pumpe izbaciti vodu iz strojarnice.

Potvrdi možeš li držati prodor vode pod kontrolom, kao i stabilitet broda da ostane plutati. Svi smo mobilizirani u svrhu vašeg spašavanja.“

– LRIT (Long Range Indetification and Tracking) sustav potvrđuje poziciju broda u 9.48. (Ovo je automatska poruka sustava.)

U 9.57 ponovno stiže poruka da tonu, s navedenom pozicijom, uz dodatak da nitko nije ozlijeđen, ali da im motori više ne rade i da je sve pogašeno (komunikacija se obavlja uz pomoć baterija koje opskrbljuju sustav).

„Sva se posada skupila i spremna je za napuštanje broda, ali ne mogu baciti splavove zbog velikih valova od 10 m i više.“

– U 10.52, skoro sat poslije, piše da ne mogu više ispumpavati vodu, a iz kompanije traže da potvrdi radi li pomoćni generator koji inače brod opskrbljuje strujom u slučaju nužde.

U 11.11 kompanija čiji je SSI EXCELLENT javlja Bourbon Rhodeu da su ga preusmjerili prema distress lokaciji.

– U 11.35 traže od Dine da im potvrdi koji dijelovi broda su poplavljeni.

Odgovor od Dine stiže 11 minuta kasnije, navodi da je poplavljen zadnji dio strojarnice, točnije kormilarnica (Z-drive compartment).

– U 11.54 Dino potvrđuje da je kormilarnica izolirana vodonepropusnom pregradom (koje, uzgred, moraju biti na svakom brodu prema SOLAS-u).

Ponovno ga traže da im javi odakle točno more prodire u brod i je li strojarnica također izolirana vodonepropusnom pregradom (vratima koja se zatvaraju lokalno, a i s komandnog mosta).

Točno u 12.00 sati Dino ih pita kad točno stiže brod koji im je krenuo u pomoć, a već poslije 5 minuta javlja da nivo vode u brodu raste.

– U 12.28 stiže nova poruka da su kormilarnica i strojarnica izolirane vodonepropusnim pregradama, ali da voda i dalje raste (a to je bila i posljednja poruka s broda).

U 12.41 traže ga da im potvrdi radi li bilo koji od generatora, ali poruka nije stigla do broda

Ponovno u 13.32 traže od njega da održava komunikaciju i da ih izvještava svakih 15 minuta, ali ni ta poruka nije primljena, tj. dostavljena na brod.

– U 13.44 Bourbon traži od Marlinka (operatera) da kontaktira brod, ali bez uspjeha.

U 16.10 Marlink potvrđuje da im je terminal nedostupan…

Tek nakon toga u 17.27 odlučuju kontaktirati obitelji posade broda.

Pomorac koji je bio u kontaktu s novinarima odgovorio je i na pitanje o tome koliko je ova komunikacija autentična.

– Smatram da je transkript sto posto autentičan jer to je Ship Security Alert sustav koji je uveden nakon rušenja Blizanaca u New Yorku 11. rujna po tom International Ship Security Facility kodu. On služi za slučajeve ugroze, ali uglavnom za piratske napade jer ima i drugih uređaja koji šalju signal da je brod u nevolji. On je slao poruke samo s tog uređaja zato što ostali vjerojatno u tom trenutku nisu radili kad se čekao onaj posljednji trenutak za napuštanje broda. Uvijek se čeka posljednji trenutak. Cijela posada na brodu radi što god može da se spasi brod, ako ne može, onda kapetan daje osobno na razglas zapovijed za napuštanje broda i bježi se s broda. E sad, kad je ta zapovijed došla, oni su vjerojatno vidjeli da ne mogu baciti te splavove za spašavanje jer motori više nisu radili, more je već brod okrenulo bočno i valjao se s jedne na drugu stranu, valovi su ga prelijevali s jedne na drugu stranu i nemoguće je bilo te splavove lansirati.

Na primjedbu da je u zapisima transkripta, osim pozicije i točnog vremena, zapisana je i brzina od 3 čvora, kazao je: 

– Brod se kretao brzinom od  7 do 7,5 čvorova kad su krenuli iz Las Palmasa. To je bila ekonomska potrošnja za taj brod i to po mirnom vremenu. A brzina od 3 čvora, koliko se kretao prema transkriptu, to je previše jer po takvom se nevremenu brod kreće nekada po 1 čvor, a nekada po 1 do 2 čvora unatrag. Držati pramac u vjetar i u more, to je najbitnije za svaki brod. Meni se događalo u Biskaju, na tankeru od 160 m dužine, da idemo 2 čvora unatrag, ali je bilo bitno da gazimo valove i držimo provu u vjetar. Za to nevrijeme i taj uragan, 3 čvora je previše. Kolega kapetan prošao je 170 NM od središta tog uragana, valovi su bili 10 do 12 m, a vjetar je bio jačine do 60 čvorova. Ako je toliko bilo na 170 NM, onda je na 60 NM, koliko je bio udaljen Bourbon Rhode, bilo bar dvostruko – zaključuje naš sugovornik.