Iako pozitivno utječe na zdravlje – istraživanja su pokazala kako je izvrsna prevencija kardiovaskularnih i neurodegenerativnih bolesti, dijabetesa, žučnih kamenaca... te da smanjuje smrtnost kod osoba koje piju dvije do tri šalice dnevno – kava se u nas i dalje smatra luksuzom. Dapače, taj proizvod, koji svakodnevno konzumira više od 90% hrvatskih građana i neizbježna je društvena navika, stavlja se u kontekst proizvoda koji se dodatno penaliziraju jer su štetni za zdravlje i okoliš, doznajemo u Koordinaciji proizvođača, prerađivača i distributera kave pri HUP-u koja je ovih dana na izbornoj sjednici na dvogodišnji mandat jednoglasno izabrala svog novog predsjednika Ivana Artukovića, direktora Francka.
Jeftinije preko granice
Novi čelnik, a stari problemi, reklo bi se, s obzirom na to da su posebni porezi već godinama vruća tema industrije, koja u odnosu na puno "krupnije ribe" na tržištu, čak i kad je o "luksuzu" riječ, neznatno sudjeluje u punjenju državnog proračuna. Od ovog posebnog poreza, koji je na snazi od 1993. – a trenutačno prema Zakonu o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića – u proračun se, naime, godišnje slijeva manje od 20 milijuna eura. No proizvođačima je veliki pritisak jer kava, opterećena visokim davanjima, na našem tržištu nije jeftina. Sve to dovodi i do poticanja prekogranične kupnje – čime je državni proračun uskraćen ne samo za posebni porez nego i za prihod od poreza na dodanu vrijednost (visokih 25%) – destimulira osobnu potrošnju, negativno utječe na BDP te rezultira nekonkurentnošću Hrvatske u odnosu na nama usporedive zemlje u okruženju. Ulazak u Schengen, odnosno prostor bez unutarnjih granica, dodatan je pak izazov u kontekstu borbe protiv ovakvog prometa kavom.
Iz Koordinacije pri HUP-u upozoravaju kako su rast cijena, teškoće u opskrbi, manjak radne snage i drugi tržišni problemi u proteklih nekoliko godina itekako ostavili traga i na sektoru kave. I proizvođači i prerađivači i trgovci smatraju kako kava financijski treba biti dostupna svakom potrošaču, po prihvatljivoj cijeni i odgovarajućoj kvaliteti. Dodatno podizanje cijena finalnog proizvoda stoga nije rješenje, nego ukidanje nepovoljnog poreznog tretmana, kakav, uz Hrvatsku, ima još samo pet zemalja EU – Njemačka, Danska, Belgija, Grčka i Latvija.
Upravo članice EU koje su ukinule ovaj porez bilježe rast prodaje i potrošnje kave, što je jedan od čvrstih argumenata da se porez ukine i u Hrvatskoj, smatraju u Koordinaciji, koju, uz Franck, čine Atlantic grupa, Nestlé Adriatic, Arabesca, Anamaria Company i Coca-Cola HBC Hrvatska. Rumunjska je, primjerice, nakon ukidanja posebnog poreza na kavu i smanjenja PDV-a potaknula rast konzumacije kave oko 5% godišnje, smanjila udio crnog tržišta i tzv. paralelnog uvoza, a povećana osobna potrošnja rezultirala je povećanjem prihoda od PDV-a te rastom BDP-a, ustvrdili su svojedobno i iz Udruge Glas poduzetnika ističući kako bi ukidanje posebnog poreza na kavu dovelo i do otvaranja novih radnih mjesta u toj branši te novih investicija u razvoj tržišta. Suludo je da je veća potrošnja mljevene kave po stanovniku u Sloveniji nego u Hrvatskoj jer si je naši potrošači ne mogu priuštiti u mjeri u kojoj bi htjeli. Nepovoljan porezni tretman kave, pokazala su istraživanja, najviše pogađa potrošače slabijeg imovinskog stanja.
Zašto ne kao Slovenci?
– U Hrvatskoj 93% populacije starije od 15 godina svakodnevno konzumira barem jednu šalicu kave, što dovoljno govori o popularnosti ovog napitka. U našem okruženju nijedna država članica EU nema navedeni porez. Kako te države primjenjuju i nižu stopu PDV-a na kavu od 9%, ukupno porezno opterećenje kave u Hrvatskoj je veće i do 30% u odnosu na susjedne zemlje. Prihod od posebnog poreza na kavu od oko 16,3 milijuna eura (120 milijuna kuna) je zanemariv i čini samo 0,78% ukupnih prihoda od trošarina i posebnih poreza. Budući da je ubiranje ovog poreza vezano za razmjerno visoke troškove administriranja i kontrole, neto porezni efekt znatno je manji. Primjeri Slovenije i Rumunjske – zemalja koje su ukinule ovaj porez, pokazali su da je odluka rezultirala povećanjem potrošnje te time i većim priljevom u državni proračun na temelju preostalih poreznih davanja – zaključio je Ivan Artuković.
POVEZANI ČLANCI:
VIDEO: Blagdanska groznica u Zagrebu: Velike gužve u pješačkoj zoni u centra grada, na cestama isto kaos
Uvjeren sam da bi ugostitelji i trgovci nakon smanjenja poreza rekli da nemogu smanjiti cijene jer su prije radili sa gubitkom i sad je tek realna cijena