Projekciju BDP-a smanjili smo sa 2,9 posto na 2,6 posto, ponajprije zbog revizije podataka Državnog zavoda za statistiku za prvu polovinu godine. U prvom kvartalu imali smo usporavanje ekonomske aktivnosti kao posljedicu inozemne potražnje, uz robusnu domaću potražnju. U zadnjem kvartalu imat ćemo rast BDP-a od 0,8 posto, što je kvartalni rast koji će nadmašiti godišnju stopu rasta. I izvoz i uvoz bi u 2024. trebali prijeći u pozitivni teritorij – najavio je guverner HNB-a Boris Vujčić na godišnjem briefingu središnje banke na kojem su predstavljene makroekonomske projekcije.
Stopu rasta za 2024. do 2026. u odnosu na rujansku projekciju su povećali i obje nadmašuju predpandemijsku: u 2024. na tri posto, u 2025. na 2,7 posto te u 2026. na 2,6 posto. U odnosu na europodručje su veće, obje stope (i rujanska i prosinačka) su u eurozoni ispod pandemijske razine. Ove godine prognoziraju rast BDP-a u eurozoni od 0,6 posto, u 2024. 0,8 posto - za 0,1 posto manji nego što su predviđali u rujnu te bez značajnih promjena u 2025. i 2026.
U 2022. smo, kaže, imali vrlo snažan doprinos osobne potrošnje rastu i snažan rast međunarodne trgovine. U 2023. se to promijenilo: osobna potrošnja ima manji doprinos, izvoz i uvoz su u „negativnoj teritoriji“ jer su cijene energenata padale, ali se povećao doprinos države i investicija. Očekuje se povećanje osobne potrošnje sa 2,9 na 3,9 posto te rast državne potrošnje i nešto snažniji pad uvoza i izvoza od očekivanog.
Na tržištu rada se ništa ne mijenja: imamo dugoročni trend povoljnih kretanja rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti. Nemamo dovoljno raspoložive radne snage što je trend od 2017. koji se nastavlja i ne očekuju preokret.
POVEZANI ČLANCI:
- To ima utjecaj i na kretanje plaća. Realne plaće, nakon pada zbog visoke stope inflacije u 2022., ove godine su od drugog kvartala ušle u pozitivni teritorij, među prvima u eurozoni. Nastavljaju rasti, što očekujemo i 2024., 2025. i 2026. Porast će za 5,7 posto u 2024. – najavljuje guverner.
Projekcija inflacije je takva da će se nešto brže smanjivati nego što su to prognozirali u rujnu: ponajprije hrana, ali i dio usluga gdje je inflacija bila posebno izražena i nije padala podržana turističkom sezonom konačno se počela smanjivati. U odnosu na europodručje ponajprije su hrana i usluge bile komponente koje su održavale razliku u odnosu na prosjek eurozone, dok u 2023. imamo viši doprinos energije u zadnjim mjesecima, ali se smanjila razlika kod hrane i usluga.
- Energija i hrana imaju u istočnoj Europi veći ponder u potrošačkoj košarici nego u ostatku eurozone, no Hrvatska tu stoji dobro, samo je Slovenija bolja – istaknuo je guverner. Stopu inflacije u eurozoni u ovoj godini pozicionirali su na 5,4 posto, dok u 2024. očekuju smanjenje na 2,7 posto te daljnje smanjenje na 2,1 posto u 2025. i na 1,9
posto u 2026. U Hrvatskoj bi se inflacija trebala smanjiti s ovogodišnjih 8,4 posto na četiri posto u 2024., 2,5 posto u 2025. te na dva posto u 2026.
POVEZANI ČLANCI:
U 2024. očekuju daljnji pad cijena energenata i veće korištenje fondova EU – oko tri do četiri posto BDP-a što će se nastaviti do kraja investicijskog razdoblja - uz dobru turističku sezonu sve to, kaže Vujčić, dovodi do pada neto inozemnog duga koji je već na nuli.
- Naša politika kamatnih stopa ovisit će o projekciji inflacije u budućnosti, ali i o snazi transmisije na domaće kredite. Trenutačno smo zaustavili trend rasta kamatnih stopa. Uvjeti su dovoljno restriktivni da možemo očekivati smanjenje stope inflacije bez dodatnog povećanja kamatnih stopa. No uvijek postoje rizici za takve projekcije, ponajprije oni koji bi utjecali na rast stope inflacije – kaže guverner. Ako ne bude APN-a, smanjivat će se, najavljuje, i kamatne stope stambenih kredita, no ne i nenamjenskih kredita koji su kod nas znatno jeftiniji nego u eurozoni.
>> VIDEO Strava u Osijeku: Lift usmrtio staricu u staračkom domu
Inflacija 8.4%? Ja ne znam niti jedan proizvod koji je poskupio samo 8.4%.