Kolumna

Treba li Europi danas Amerika

Foto: KEVIN LAMARQUE/REUTERS/PIXSELL
Donald Trump i Angela Merkel
Foto: Reuters/PIXSELL
Donald Trump
Foto: Eric Thayer/REUTERS/PIXSELL
Donald Trump
Foto: Reuters/PIXSELL
Donald Trump
15.07.2018.
u 21:43
Oni na ljevici koji su uvijek bili protiv NATO-a i američkog imperijalizma likuju zbog zahlađenja odnosa s prekoatlantskim saveznikom, a oni s desnice su također zadovoljni jer im se ostvaruje san o nacionalnoj suverenosti.
Pogledaj originalni članak

Dio Europljana koji je gledao na SAD kao na imperijalističku državu koja se miješa u tuđe poslove vjerojatno je zadovoljan nesuglasjem između američkog predsjednika Trumpa i dijela europskih državnika (ponajprije kancelarke Merkel) oko carina, izdvajanja za obranu, međunarodnih institucija.

Oni na ljevici koji su uvijek bili protiv NATO-a i američkog imperijalizma likuju zbog zahlađenja odnosa s prekoatlantskim saveznikom, a oni s desnice su također zadovoljni jer im se ostvaruje san o nacionalnoj suverenosti. Nestane li NATO, nestat će i Europska unija. Zaboravlja se kako su upravo NATO i Amerika omogućili stvaranje onoga što nazivamo Zapadom, a što znači slobodu mišljenja, demokraciju…

Europska integracija, koja je dovela ne samo do izbjegavanja oružanih sukoba već i do rasta standarda, započela je zahvaljujući SAD-u. Marshallov plan, koji obilježava svoju 70. godišnjicu, pomogao je europskim državama ne samo da ekonomski prosperiraju poslije katastrofe koju je ostavio Drugi svjetski rat, već je to bio temeljac stvaranja zapadnog saveza. SAD je dao europskim državama tadašnjih 13 milijardi dolara (oko 110 milijardi današnjih dolara) za obnovu, moderniziranje industrije, otklanjanje trgovinskih barijera, što je pomoglo zaustavljanju širenja komunizma. Washington je uložio u razvitak drugih država jer je znao da s mirnom Europom i Amerikanci mogu mirno spavati.

Istina, tada je Amerika bila ekonomski snažna. Poslije Drugog svjetskog rata SAD je svojom proizvodnjom pokrivao 50 posto ukupnog svjetskog BDP-a, a 2014. samo 22 posto. Američki povjesničar Paul Kennedy kaže da, kada jedna država oslabi na ekonomskom i proizvodnom planu, prije ili kasnije oslabi i na međunarodnoj političkoj pozornici. Možda Trump, kada ističe kako treba najprije doći Amerika, drži kako prijetnjama, carinama, napuštanjem međunarodnih institucija može Amerikancima omogućiti da ponovno proizvode 50 posto ukupne svjetske proizvodnje.

No upravo su podjele, ekonomski ratovi, nepomaganje poraženima u Prvom svjetskom ratu doveli do nacifašizma i Drugog svjetskog rata. Toga bi trebali biti svjesni suverenisti s obiju obala Atlantika.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.