Treća odgoda izbora ustavnih sudaca dovela nas na prag ustavne krize

Saborski Odbor za Ustav ni jučer nije uspio utvrditi listu od deset kandidata za ustavne suce, a od utorka ćemo formalno biti u ustavnoj krizi. Kasno poslijepodne su SDP i HDZ ipak postigli dogovor, točnije, vratili se na ono što je već bilo dogovoreno početkom tjedna.  

HDZ je odustao od kandidiranja Marka Babića kojeg je prije dva dana iznenada „ubacio“ na dogovorenu listu, te kao svoje kandidate potvrdio Marija Jelušića, bivšeg predsjednika Županijskog suda Miroslava Šumanovića, Branka Brkića te HDZ-ovog saborskog zastupnika Davorina Mlakara i aktualnu ustavnu sutkinju Snježanu Bagić. Posljednje dvoje sporni su i SDP-u i Mostu - Mlakar zbog afere vezane uz slučaj Hypo banke, a Bagić zbog prepisivanja rada kolege -  no SDP je, po svemu sudeći, zaključio da HDZ od njih ne misli odustati pa će ih morati podržati kako bi se ustavni suci što prije izabrali. SDP pak kandidira dvoje aktualnih saborskih kolega Josipa Leku i Ingrid Antičević Marinović, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić te Andrej Abramović.  

Most ne može prijeći preko kandidatura aktualnih saborskih kolega iz SDP-a i HDZ-a, pa ni Leko ni Antičević Marinović, uz Mlakara i Bagić, neće dobiti njihove glasove. Predsjednik Odbora za Ustav i zastupnik Mosta Robert Podolnjak tvrdi da konsenzus za preostalih šest kandidata postoji i da bi na glasovanju dobili podršku najmanje 130 zastupnika pa je očekivao da će se barem tih šest kvalitetnih kandidata izabrati i time izbjeći ustavna kriza. Most će, najavljuje, podržati tih šest kandidata. Podolnjak objašnjava kako je Most već ranije upozorio stranke da su protiv izbora aktivnih političara, kao i da im je  neprihvatljivo da među kandidatima nema ni jednog profesora prava. “Izaberimo šest kandidata”

– To je neprihvatljivo, takav ustavni sud ne postoji u Europi, i to sam rekao više puta na neformalnim razgovorima. Ne možete s jedne strane u Ustavni sud staviti znatan broj političara, a izostaviti sve profesore ustavnog prava – poručio je Podolnjak te dodao kako su razgovori u protekla četiri mjeseca bili vrlo korektni, no problem se pojavio kada se inzistira da mora biti izabrano svih deset kandidata, o kojima postoji nesuglasje ispunjavaju li temeljne standarde pravnog znanja ili etičnosti.  

– Najavili smo da ćemo nastaviti razgovore, cilj je da postignemo konsenzus. Ne treba politizirati, nego izabrati Ustavni sud, po mogućnosti onaj iza kojega se neće vući repovi – poručio je SDP-ov Peđa Grbin jučer uoči posljednjih pregovora, dok je HDZ-ov Dražen Bošnjaković također potvrdio da dvije velike stranke intenzivno razgovaraju.

– Pokušavamo doći do rješenja, da izaberemo suce i omogućimo da Ustavni sud nastavi s djelovanjem, da ne ostane bez kvoruma. Proces nije lagan, u idućih nekoliko dana uložit ćemo maksimalne napore i trud kako bismo izabrali – govorio je pak Bošnjaković uoči dogovora.

Zašto nema Sanje Barić?

- Hrvatska je na pragu ustavne krize zbog sustavnog podcjenjivanja duha i smisla Ustava i Ustavnog zakona – smatra prof. dr. Branko Smerdel, predstojnik Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.

– Prof. Podolnjak se žali kako na popisu nema profesora prava, a otkad se pretvorio u političara, ponavlja da je teorija jedno, a praksa drugo. Zašto nije predložio profesoricu Sanju Barić, koja je prije 10 mjeseci dobila 99 glasova i nikada ništa nije prepisala. I njemu se, kao i većini, svidjela opcija konsenzusa premda tu nije riječ o konsenzusu o najkvalitetnijim stručnjacima o kojima se javno raspravlja u Saboru, već o tajnim stranačkim dogovorima, ponekad i komplotima protiv nekih ljudi. Umjesto o stručnosti i pouzdanosti kandidata, besramno se raspravlja o tomu je li prihvatljivo prepisivati stručne radove, ne plaćati poreze ili predstavljati se tuđim imenom – rekao je prof. Smerdel, jedan od vodećih ustavnopravnih autoriteta.

Problem je i što su politički kandidati sudjelovali čak u raspravi, a dvoje SDP-ovih zastupnika su i glasovali o utvrđenju kandidacijske liste za Ustavni sud sve dok “istaknute pravnike” Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa nije upozorilo da svojim sudjelovanjem narušavaju objektivnost i nepristranost postupka pred saborskim Odborom. Inače, zadnji put su 1991. (Ante Jelavić Mitrović i Ivan Marijan Severinac) aktivni saborski zastupnici predlagani za Ustavni sud. Mato Arlović nije bio zastupnik.