Saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav započeo je danas s ispitivanjem kandidata za ustavne suce. Sabor mora izabrati 10 sudaca, a kandidiralo se ukupno 49 kandidata, no zbog nepotpune dokumentacije, pravovaljano je 46 kandidatura.
Članovi odbora, među kojima danas nisu i SDP-ovi Josip Leko i Ingrid Antičević Marinović te HDZ-ov Davorin Mlakar koji su se i sami kandidirali, tijekom ponedjeljka planiraju obaviti razgovore s 24 kandidata, sutra, u utorak, s njih devet te u srijedu s posljednjih 13 kandidata.
Prva je danas pred Odbor izašla šefica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu Lana Peto Kujundžić, koja je, između ostalog, tijekom razgovora ustvrdila da Ustavni sud ima prevelike ingerencije te da ne bi trebao odlučivati o pojedinačnim aktima.
– Kao građanka, zalagala bih se za to da Ustavni sud nema mogućnost ukidati presude sudova. Mislim da konačna treba biti presuda Vrhovnog suda – rekla je Peto Kujundžić.
Sutkinja Visokog prekršajnog suda Antonija Kovačević podsjetila je da u Hrvatskoj imamo više od 45 tisuća prekršaja iz područja prometa, školstva, zdravstva, gospodarstva, financija... pa vjeruje da će upravo ta područja građani sve više prepoznavati i tražiti zaštitu svojih ustavnih prava. Smatra da zato Ustavnom sudu treba i takav stručnjak. Smatra da nije uredu da Ustavni sud o nekim predmetima odlučuje više od 20 godina jer, tvrdi, spora pravda je loša pravda.
– Mislim da je naša država previše usmjerena na kažnjavanje, a premalo na prevenciju. Ljudi se ne educiraju, samo je bitno kazniti ih, a to nije dobro – kaže Kovačić.
Profesorica ustavnog prava Sanja Barić, kojoj su pri lanjskom pokušaju izbora ustavnih sudaca nedostajala samo dva glasa da bude izabrana, osvrnula se na potencijalne izmjene Ustavnog zakona o ustavnim sucima koje bi Sabor mogao predložiti nakon što izabere suce.
– Produljila bih mandat sudaca, ali ne bih dopustila mogućnost reizbora, možda bih i predsjednika RH uključila u proces izbora sudaca. Ne bih dopustila da se kandidati sami mogu kandidirati, već da to mogu raditi samo institucije – rekla je Barić.
Odvjetnik i bivši sudac Županijskog suda Miroslav Šumanović također je govorio o zaostacima na Ustavnom sudu te ustvrdio da je apstraktna ocjena ustavnosti zakona važnija u odnosu na rješavanje pojedinačnih predmeta. Ustavni sud ne može biti zadnja instancija sudovanja u percepciji pravosuđa, drži Šumanović.
Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Darko Klier smatra da nema opravdanja za to da predmeti ne budu riješeni u razumnom roku.
– Razumljivo je da se pred Ustavnim sudom mogu naći delikatna pitanja. Delikatne odluke podrazumijevaju donošenje u razumnom vremenu. Državna tijela u demokratskom sustavu trebaju biti čvrsta sa spremnošću rizika da donose nepopularne odluke – drži Klier.
Pomoćnik predsjednika Uprave Zagrebačkog holdinga i bivši zastupnik Pero Kovačević mijenjao bi odredbu prema kojoj se Ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom jer je i praksa pokazala da od 2010., kada je odredba uvedena, nije uspio ni jedan pokušaj izbora sudaca.
– Znamo kakav bi to udar bio da do 7. lipnja ne izaberemo ustavne suce – naglasio je Kovačević. Upozorio je na pravnu nesigurnost u Hrvatskoj, kao i na neke nedostatke Ustavnog suda.
– Mi živimo u 21. stoljeću, a Ustavnom sudu ne možete dostaviti podnesak u elektroničkom obliku – kaže Kovačević koji podsjeća da ima veliko pravno iskustvo tijekom kojeg je vidio brojne nedoumice našeg sustava, kao i propuste, posebno prema građanima.
Sutkinja Vrhovnog suda Katarina Buljan smatra da nema sukoba na relaciji Vrhovni sud – Ustavni sud, ali kao problem svakako bi izdvojila to što Ustavni sud zaboravlja da se Vrhovni sud u presudama ne može baviti činjenicama i nije u mogućnosti sagledati domet odluka. Zato drži da u Ustavnom sudu moraju biti i bivši suci Vrhovnog suda. Ne slaže se s tezama nekih kako Ustavni sud ne bi smio procjenjivati pravilnost odluka Vrhovnog suda.
Mi živimo u 21. stoljeću, a Ustavnom sudu ne možete dostaviti podnesak u elektroničkom obliku
– Ne, to bi značilo ukidanje instituta Ustavne tužbe – kaže Buljan koja smatra da je sastav Ustavnog suda dosad bio ispolitiziran.
Aktualna sutkinja Ustavnog suda Duška Šarin ne bi zabranila reizbor sudaca jer je, smatra, iskustvo koje suci steknu u mandatu neprocjenjivo, budući je teorija jedno, a praksa je drukčija.
– To je iskustvo neprocjenjivo i može pridonijeti daljnjem radu, posebice sada kada je istekao mandat 10 sudaca, a još tri mandata će isteći iduće godine – kaže Šarin te dodaje kako reizbor omogućuje nastavak kontinuiteta rada. Ne čudi se što se većina odluka na sudi donosi jednoglasno i nije joj sporno što nema izdvojenih mišljenja, jer ako netko i misli suprotno, dodaje, kroz rasprave suci bruse svoje stavove. Tako se osvrnula i na slučaj bivših dioničara Croatia banke koji čekaju odgovor na tužbu više od 16 godina.
– Ne dođu svi predmeti na red kada bi trebali, neki predmeti počnu s raspravljanjem pa zbog nekih dodatnih mišljenja ili promjena zakona zastanu. Ovaj slučaj traje predugo i nadam se da će u razumnom roku biti riješen – kaže Šarin. Odgovarajući na pitanje je li primjereno da se neke odluke čekaju 20 godina, kaže da nije, ali nekad su, naglašava, najbolje odluke koje nisu donesene.
Snježana Bagić, aktualna sutkinja Ustavnog suda, za koju se priča da će biti ponovno izabrana, također nema problem s reizborom sudaca. Slaže da se da bi se sucima mogao produžiti mandat, pa tada razmisliti i o zabrani reizbora.
– Ipak treba voditi računa o nekom cikličkom izboru da se može održati kontinuitet rada – smatra Bagić. Upitana je i da pojasni priču koja se vezala uz napise da je u izradi svog rada prepisala rad tajnika Suda Teodora Antića.
– Drago mi je da to mogu objasniti i moram naglasiti da tu nije bila riječ o znanstvenom, stručnom ni doktorskom radu, već radu koji je pratio moje izlaganje na jednoj stručnoj raspravi u Beogradu – kaže Bagić. Za taj je rad o javnosti djelovanja našeg Ustavnog suda koristila se dijelom Antićeva rada, ali je, naglašava, propustila navesti da ga je citirala.
– On me upozorio na to, ja sam mu se ispričala i na skupu u Beogradu izlažući rad to i spomenula. Nije mi bila namjera da zlorabim nečiji rad za svoje znanstveno promicanje, to je bilo samo za skup – objasnila je Bagić. Odgovarajući na pitanje zašto Sud nema više izdvojenih mišljenja, kaže da nije protiv njih, ali vjeruje da je kod najvažnijih odluka dobro da su donesene jednoglasno.
Posebno je zaiskrilo kad je pred članove odbora došao prvi javni tužitelj i odvjetnik Željko Olujić. Njega je Vesna Pusić pitala kako misli da može biti Ustavni sudac, što je časna dužnost, ako je lagao o tome da ona nema završenu gimnaziju.
– Tužno je da vi s pozicije potpredsjednice Sabora i članice Odbora unosite subjektivan stav o nečemu o čemu ste, draga moja gospođo, imali prilike raspravljati sa mnom javno, ali ste šutjeli. Ja neću za vas upotrijebiti tako teške riječi kao što ste vi za mene, jer štujem vašu poziciju, ali tu unositi nešto što sam rekao najblaže je rečeno – bezobrazno – rekao je Olujić, a ona mu je odgovorila kao to nije bezobrazno jer je riječ o činjenicama.
– Zašto me niste onda tužili – pitao je Olujić, a Pusić je uzvratila da se nije željela spuštati na njegovu razinu. – Ali pitam vas sada kad ste se prijavili za ovako časnu poziciju. To je za mene nespojivo. To je vrlo relevantno za funkciju za koju ste se javili. Sada to nije više samo pitanje političkog nadmudrivanja – uzvratila je Pusić.
– Sve što sam rekao istina je i vi to najbolje znate. Niste se željeli sa mnom naći na jedinom adekvatnom mjestu – na sudu, i tužno je da ja sada moram tražiti zaštitu predsjednika Odbora od vaših subjektivnih napada – kazao je Olujić. Raspravu je prekinuo Podolnjak te rekao da Pusić očito neće dobiti odgovor, pa da nema smisla više raspravljati. Pitao ju je ima li još pitanja, a Pusić je odgovorila "za Olujića sigurno nemam".
Svi kandidati za ustavne suce jesu:
Antonija Kovačević, Joško Badžim, Sanja Barić, Andrej Abramović, Lovorka Kušan, Branko Brkić, Teodor Antić, Mario Jelušić, Lana Petö Kujundžić, Mila Mikecin Mišetić, Vlado Sevšek, Mirjana Juričić, Dubravko Ljubić, Miroslav Šumanović, Darko Klier, Pero Kovačević, Katarina Buljan, Senad Bajramović, Duška Šarin, Snježana Bagić, Šime Savić, Mihovil Klapšić, Željko Olujić, Stevo Bunčić, Goran Selanec, Branka Genzić Horvat, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Ante Galić, Josip Leko, Davorin Mlakar, Ingrid Antičević Marinović, Marko Babić, Sandra Artuković Kunšt, Alen Ivković, Štefica Stažnik, Anđelko Stanić, Krešimir Rožman, Renata Žličarić, Domagoj Sivrić, Sanja Mišević, Zorislav Kaleb, Oliver Mittermayer, Jovan Doneski, Ivana Buić i Rajko Mlinarić.
>> Za deset sudaca Ustavnog suda stiglo 46 pravovaljanih kandidatura
>> Jasna Omejec ponovno se kandidirala u Ustavni sud
>> Sanja Barić ponovno se kandidirala za Ustavni sud
Ingrid ustavna sutkinja? Možemo li očekivati presude na engleskom jeziku? In ingliš?