Trgovina EU-SAD svakom će kućanstvu donijeti 500 eura

Hrvatska vlada uskoro planira angažirati ekonomske stručnjake da izrade analizu utjecaja sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i SAD-a na hrvatsko gospodarstvo, otkriva Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova. Njemačka vlada daje snažnu podršku Europskoj komisiji da pregovore s Amerikancima o TTIP-u dovrši do kraja ove godine, a njemačka kancelarka Angela Merkel naglašava da Komisija može uspjeti u tim pregovorima “samo ako ima podršku zemalja članica EU”.

Sporni GMO, hormoni...

Američki veleposlanik u Bruxellesu Anthony Gardner naglašava da je važno sklopiti sporazum “dok je predsjednik Barack Obama u uredu”, odnosno prije američkih predsjedničkih izbora u studenom 2016., jer sljedeći predsjednik ili predsjednica, bio republikanac ili demokrat, neće biti toliko spreman za TTIP kao što je Obama. TTIP ili, punim imenom, Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo trebao bi biti najveći sporazum o slobodnoj trgovini na svijetu. Nazivaju ga i “ekonomskim NATO-om” jer bi mogao u ekonomskom smislu spojiti SAD i EU u 21. stoljeću jednako kao što je NATO tijekom Hladnog rata spojio Ameriku i zapadnu Europu u vojnom i sigurnosno-obrambenom smislu. EU i SAD čine gotovo polovicu svjetskog BDP-a, a TTIP bi od čitavog tog prostora stvorio jedinstveno tržište na kojemu ne samo da ne postoje carine, nego su ujednačeni i standardi koji su trenutačno u nekim područjima toliko različiti da predstavljaju barijeru slobodnijoj trgovini. Prema računici Europske komisije, TTIP bi omogućio gospodarski rast i stvorio bi dodatnih 119 milijardi eura godišnje na razini čitavog gospodarstva EU. U prosjeku, to je oko 500 eura godišnje po kućanstvu.

 – Suprotno od onoga što se često čuje u javnosti, da je to sporazum skrojen za velike korporacije, mislim da će TTIP biti koristan za male i srednje tvrtke, pa i one hrvatske. Naravno, one koje imaju interesa poslovati u Americi – kaže Joško Klisović. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, robna razmjena Hrvatske sa SAD-om na relativno je niskoj razini: u 2014. ukupan izvoz je iznosio 293 milijuna dolara, a uvoz 203 milijuna dolara. Najveći hrvatski izvoznici u Ameriku tijekom 2013. bili su Pliva, HS Produkt, Uljanik, Ina i Dok-Ing. Velike kompanije lakše posluju sa SAD-om od malih jer imaju zaposlenike koji rješavaju birokratske prepreke kakve katkad proizlaze iz različitih regulatornih propisa u Europi i Americi. – Potrebne procedure registracije ili certifikacije najčešće su preskupe za male i srednje izvoznike koji količinom svoje proizvodnje teško pokrivaju tražene troškove. TTIP-om bi se, primjerice, moglo definirati da certifikati potrebni za EU vrijede i za SAD, što bi im značajno olakšalo poslovanje i izvoz – kaže Silva Stipić Kobali, direktorica Sektora za međunarodne poslove HGK.

Jedan primjer o tome kako različiti propisi stvaraju barijeru prekoatlantskoj trgovini su školjke kamenice. Američki propisi o sigurnosti hrane traže da se testira voda u kojoj se uzgajaju kamenice, a europski da se testiraju same školjke. Oba standarda imaju istu svrhu, da testiranjem provjere da nema bakterija i da su kamenice sigurne za jelo, no rade to na različit način. Najvažniji dio pregovora o TTIP-u bavi se time da uskladi američke i europske propise.No, jedna od stvari od koje Europljani strahuju jest da će to usklađivanje otvoriti vrata američkoj hrani koja sadrži GMO, hormone ili razne aditive i tehnike obrade koje nisu dozvoljene u EU, a jesu u SAD-u. Europska komisija neprestano ponavlja da u pregovorima neće dopustiti takvo snižavanje europskih standarda.

Investitori i država

Možda najveća prepreka uspješnom dovršetku pregovora bit će mehanizam poznat pod akronimom ISDS koji definira način rješavanja sporova između investitora i država. Iako su ga Nijemci prvi uveli u svoj trgovinski sporazum s Pakistanom 1959., mnogi Nijemci sada taj mehanizam doživljavaju kao način da zle korporacije tuže demokratski izabrane vlade. Mađarska i Francuska također su se izjasnile da žele da ISDS ne uđe u TTIP. No, ISDS postoji u oko 1400 bilateralnih i trgovinskih ugovora na svijetu i gotovo je nemoguće da ne uđe i u najambiciozniji trgovinski sporazum u povijesti, TTIP. Ipak, moguće je da se tijekom pregovora EU i SAD-a dogovore “osigurači” koji bi spriječili kompanije da zloupotrebljavaju mehanizam i bezrazložno tuže suverene države netransparentnim arbitražnim sudovima. Nakon što sporazum bude ispregovaran, šalje se u svih 28 država EU na prihvaćanje. – TTIP će doći i na ratifikaciju u Sabor. A da bi prošao ratifikaciju, mora biti iskomuniciran s građanima. Zato je sada vrijeme da se napravi stručna analiza učinka TTIP-a za Hrvatsku. I vrijeme je za rasprave na okruglim stolovima, kakav planiramo organizirati u Saboru tijekom travnja – kaže Daniel Mondekar, predsjednik saborskog Odbora za europske poslove. 

>> Ne treba bježati od samog pojma regija jer mi od tog pojma imamo koristi